Pušenje je vodeća bolest ovisnosti u BiH, pokazuju rezultati posljednjih istraživanja. Najizraženija je kod odraslog pučanstva, gdje je zabilježeno 37,6 posto stalnih pušača, od čega je 49,2 posto muškaraca i 29,7 posto žena, pišu Nezavisne novine.
To su podaci kojima raspolaže Aida Ramić-Čatak, federalni koordinator za kontrolu duhana.
Prema njezinim riječima, u populaciji školske djece, uzrasta od 13 do 15 godina, evidentirano je 11,7% pušača, od čega 14,3% dječaka i 9,4% djevojčica.
Rano počinju pušiti: "Evidentno je da s pušenjem djeca počinju rano, jer rezultati istraživanja pokazuju da više od jedne trećine djece u našoj zemlji počinje pušiti prije 10. godine. Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja po kojima 90 posto djece izjavljuje da kupuje cigarete na ovlaštenim mjestima prodaje, a da ih pri tom nitko nikada nije upitao za godine ili im odbio prodati cigarete", upozorava Ramić-Čatakova.
S obzirom na to da cijena cigareta iz godine u godinu raste, ističe da već odavno ne stoje argumenti da je pušenje "jeftina antistres terapija" naših građana.
Podsjeća da su stupanjem na snagu Zakona o akcizama u BiH cigarete u prosjeku poskupile 30-40%, pa trenutačna cijena najprodavanijih brendova iznosi 2,5 KM, što u slučaju kupnje jedne kutije cigareta dnevno, za pušača iznosi oko 1.000 KM godišnje.
Ako se uzme u obzir da BiH ima 3.922.205 stanovnika, a od toga 37,6% njih svakodnevno za kutiju cigareta u prosjeku potroši najmanje dvije KM, onda se dođe do podatka da bh. građani dnevno popuše 2.949.498 KM.
Pomenuti rezultati istraživanja o brojnosti konzumenata duhanskih proizvoda, kako ističe Ramić-Čatakova, daju argumente da se zakoni o kontroli duhana u entitetima nedovoljno sprovode u praksi.
Više efikasnosti, smatra ona, trebalo bi biti u smislu još velike dostupnosti cigareta djeci, nepoštivanja zabrane pušenja na javnim mjestima kao i neadekvatne zaštite nepušača od pasivnog pušenja boravkom u ustanovama gdje postoje pušačke zone.
Neophodna upozorenja: Iako sve ove zabrane ne utječu mnogo na svijest građana o potrebi smanjenja i prestanka pušenja, Ramić-Čatakova smatra da su trenutačna upozorenja tekstovima o štetnosti pušenja po zdravlje na pakiranjima cigareta neophodna u smislu informiranja potrošača, a i u skladu sa zakonima koji su na snazi u oba entiteta.
"Kako je BiH 2009. godine ratificirala dokument Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, u dogledno vrijeme će se proizvođačima duhanskih proizvoda uvesti obveza stavljanja još vidljivijih tekstualnih upozorenja koje zauzimaju veće površine kutija cigareta, kao što je to slučaj sa većinom zemalja u EU", pojašnjava Ramić-Čatakova.
Dodaje da su istraživanja, rađena u zemljama EU, Kanade, SAD i Australije koje su uvele piktograme ili slikovna upozorenja o štetnosti pušenja na pakiranjima cigareta, pokazala značajna smanjenja pušenja kod pučanstva i veći interes pušača za prestanak pušenja.
"Smanjenje pušenja, kao bolesti ovisnosti, bi morao biti jedan od strateških prioriteta vlada i zdravstvenog sektora u brizi za zdravlje pučanstva u BiH, s obzirom na činjenicu da tri četvrtine uzroka smrtnosti pučanstva u BiH predstavljaju bolesti srca i krvnih sudova i maligne neoplazme, koji se izravno povezuju sa pušenjem", tvrdi Ramić-Čatakova.
Kao jednu od učinkovitijih mjera za smanjenje pušenja smatra poskupljenje cigareta, koje je u drugim zemljama imalo dobre rezultate.
Darko Marković, nacionalni koordinator za borbu protiv pušenja RS, kaže da se prosječna starost pušača u RS kojih, prema podacima kojima raspolaže, ima između 35-42%, kreće od 18. do 24. godine.
Marković se slaže s kolegicom iz Federacije BiH da se zakoni o zabrani pušenja, prodaje i reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda nedovoljno sprovode.
I djeca kupuju cigarete: "Sad da pošaljem dijete od 10 godina na kiosk da kupi cigarete, ono će ih kupiti. Ali, ako se bude kažnjavalo, zakon će morati biti poštovan. Naša ciljna skupina su nepušači, da oni ne počnu pušiti, jer ćemo tako, vremenom imati sve manje pušača. Na pušače je teže utjecati jer je sve stvar njihove slobodne volje", kaže Marković.
Nažalost, kako ističe, najučinkovitije sredstvo smanjenja konzumacije duhana je njegovo poskupljenje.
Marković skreće pozornost na to da cigarete kod nas imaju veoma pristupačne cijene, tako da dijete koje počne pušiti može za novac od užine kupiti kutiju.
U EU, dodaje Marković, nema ih po cijeni nižoj od četiri eura, što je opravdano.
Problema nesprovođenja zakona i prevelike dostupnosti cigareta mladima svjesni su i sami potrošači.
Pedesetšestogodišnji Mirko Pijetlović iz Bijeljine, strastveni pušač, kaže da bez pušenja ne može i da bi radije preskočio obrok nego cigaretu uz kavu.
Ipak, oprezan je kada su u pitanju njegovi sinovi, te tvrdi da bi mladima trebalo pomoći da ne ulaze u taj svijet duhanske ovisnosti iz kojeg se teško izlazi.
"Ranije, u moje vrijeme, bilo je moderno zapaliti cigaru u društvu, pa sam tako i počeo. Kasnije sam tek vidio kako je kad te uhvati kašalj pa se zamaraš, sva odjeća ti smrdi na duhan, ali nisam više mogao prestati. Sada djeci govorim da se bar oni ne navikavaju. Ali, teško je ubijediti mlade, kad ih mogu kupiti kad hoće", priča Pijetlović.
Da je doista tako i da su mladima cigarete svuda pristupačne potvrđuju i oni sami.
Kampanje o zabrani: Trinaestogodišnji Edin B. iz Sarajeva kaže da nikada nije probao pušiti cigarete, ali da mnogi njegovi vršnjaci jesu, te da ih neki od njih gotovo svakodnevno kupuju.
"Nisam znao da se cigarete ne smiju prodavati djeci. Ja sam ih više puta kupovao tati i nikad me nitko nije pitao što će mi. Puno mojih prijatelja ih kupuje svaki dan", iskren je Edin.
Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača BiH, kaže da je teško iskorijeniti pušenje. Slaže se da će s porastom cijena cigareta u manjem postotku opasti broj njihovih konzumenata, ali smatra da to neće u potpunosti zadovoljiti ni institucije sustava ni pušače.
"Kod nas je situacija vrlo komplikovana. Zakoni se donose tako da se s jedne strane omogućuje reklamiranje i promidžba cigareta, kako bi bile što bolje prodane i kako bi se na njima zaradilo, a s druge se vode neke kampanje o borbi protiv pušenja koje ne postižu značajne rezultate. Sve to zajedno nema smisla", ističe Lakota.
Kaže da bi, da je državi u interesu da ljudi prestanu pušiti, nadležne institucije mogle naći način da to i ostvare, ali im se to ne isplati.
Prema njegovim riječima, natpise na kutijama da je pušenje štetno po zdravlje oko 70 do 80 posto pušača ignorira, tako da oni nemaju značajan utjecaj na ljude da ostave taj porok.
Desimir Miljić, glavni republički zdravstveni inspektor, kaže da zdravstvena inspekcija RS u redovitim kontrolama, svakog dana, kontinuirano provjerava poštuju li se mjere zabrane pušenja na javnim mjestima.
Dodaje da se zabrana poštuje u većini objekata i da je, ukupno gledano, situacija u tom smislu potpuno drugačija u odnosu na raniji period.
Kontrole: "Inspekcija je za devet mjeseci ove godine u ovim objektima izvršila 325 kontrola koje su se odnosile na zabranu pušenja i sve su bile uredne. Zdravstvena inspekcija je u prvoj polovini ove godine izrekla 12 prekršajnih naloga zbog povrede ovog zakona, uglavnom u objektima u kojima se obavlja proizvodnja i promet hrane. Napominjemo da pušenje nije zabranjeno u ugostiteljskim objektima u kojima se ne poslužuju jela", ističe Miljić.
Borba protiv pušenja se, poručuje Miljić, ne zasniva samo na zabranama i inspekcijskim mjerama, već ona podrazumijeva i različite aktivnosti šire društvene zajednice od kojih je najvažnija podizanje svijesti o štetnosti duhanskih proizvoda.
Zoran Vučkovac, republički tržišni inspektor, navodi da je za devet mjeseci ove godine tržišna inspekcija u oblasti trgovine i ugostiteljstva izvršila 4.017 kontrola.
Prema njegovim riječima, izvršeno je 296 kontrola koje su se odnosile na promet duhanskih prerađevina, a, između ostalog, kontrolirani su prodaja i poklanjanje duhana maloljetnicima, prodaja cigareta putem automata, prodaja i poklanjanje u rinfuzi i drugo.
U trenutku inspekcijske kontrole, tvrdi Vučkovac, trgovci ne prodaju cigarete maloljetnim osobama.
I suviše dobre rezultate s terena imaju i u Federaciji BiH.
Mirsada Silajdžić, glavni tržišni inspektor Zeničko-dobojskoe županije, kaže da tijekom 2010. godine nisu utvrđeni prekršaji vezani za odredbu Zakona o ograničenoj uporabi duhanskih prerađevina, kojom se zabranjuje prodaja duhanskih prerađevina u objektima udaljenim manje od 100 metara od školskih ustanova i unutar sportsko-rekreativnih površina.
Kazne: Kako navodi, odredbom tog zakona zabranjena je i prodaja duhanskih prerađevina osobama mlađim od 15 godina, ali za prekršioce nisu propisane kaznene odredbe.
"U tijeku 2010. godine nijedan tržišni inspektor nije utvrdio da se cigarete prodaju osobama mlađim od 15 godina, iako je vrlo vjerojatno da izvan inspekcijskog nadzora djeca mogu kupiti cigarete u većem broju objekata", naglašava Silajdžić.
Pored brojnih kampanja o borbi protiv pušenja koje se pokreću u oba entiteta, nema većih promjena.
U Institutu za zaštitu zdravlja RS navode da je neophodno kontinuirano educirati sve slojeve društva o štetnosti pušenja i podsjećati ih da ono predstavlja čimbenik rizika broj jedan u 80-90% slučajeva za nastanak karcinoma pluća. Najbitniji čimbenik u odvikavanju od pušenja je, podsjećaju, volja samog pacijenta.
Statistički podaci o pušačima u BiH
* 37,6% stalnih pušača
* 49,2% muškaraca
* 29,7% žena
* 11,7% starosti od 13 do 15 godina
* 14,3% dječaka
* 9,4% djevojčica
ljiljan.ba
