Šećer, sol i masnoće, glavni sastojci brze hrane i najvažniji izvori njenog okusa, istovremeno su i ključni uzroci ovisnosti o njoj, pokazala su naučna istraživanja.
Ta tri sastojka, koji se često nazivaju i bijela smrt, na mozak djeluju kao kokain ili heroin. Ova ideja još se prije pet godina smatrala pretjerivanjem, međutim, nova istraživanja na životinjama i ljudima posljednjih godina definitivno su potvrdila da pogubna kombinacija stvara ovisnost i to u tolikoj mjeri da neki ljudi u Americi čak razmatraju mogućnost podizanja tužbi protiv lanaca brze hrane sličnih onima kakve su podizane protiv duhanske industrije 1980-ih i 1990-ih.
"Moramo objasniti ljudima kako se mozak navikava na masnoće, šećer i sol", kaže David Kessler bivši član američke administracije za hranu i lijekove, a sadašnji direktor Centra za znanost u javnom interesu u Washingtonu.
Ideja o ovisnosti o šećeru pojavila se i prije nego što je nauka otkrila mehanizam njenog stvaranja. Tako je primjerice ovisnica o šećeru Nancy Appleton 1988. objavila knjigu "Navika lizanja šećera". Neuronaučnici Nicole Avena sa University of Florida u Gainesvilleu i Bartley Hoebel sa Princeton University pokrenuli su 2001. godine istraživanje kako bi istražili je li ta teorija utemeljena. Pokusnim štakorima davali su, uz uobičajenu hranu, šećerni sirup sa koncentracijama karakterističnim za sokove. Nakon mjesec dana takve prehrane kod štakora su se razvile hemijski identične promjene u ponašanju i mozgu kakve su zabilježene kod životinja ovisnih o morfiju. Što je najvažnije, mozak štakora je svaki puta kada su pili sirup oslobađao neurotransmiter dopamin, uprkos tome što su ga ponovo i ponovo pili sedmicama.
Ta je hemikalija glavi pokretač potrage za srećom bilo da se radi o hrani, drogama ili seksu. Također je važna za učenje, pamćenje i donošenje odluka. Bilo bi prirodno očekivati da se dopamin oslobađa prilikom kušanja nove hrane, međutim, istraživanje je otkrilo da se konzumacijom šećera stvara ovisnost o istom okusu. Deseci kasnijih istraživanja potvrdili su ove rezultate, navodi Tportal.
Poznato je da stvaranje ovisnosti također podrazumijeva da žrtva postupno treba sve veće količine droge da bi postigla isti učinak. To vrijedi i za hranu. Gene-Jack Wang, predsjednik medicinskog odjela u US Department of Energy's Brookhaven National Laboratory u Uptonu, New York, u svom je istraživanju otkrio da u mozgovima pretilih ljudi postoji nedostatak dopamina kao i kod ovisnika o drogama. Neka su istraživanja pokazala da se čak i kod ljudi normalne tjelesne težine u orbitalnom frontalnom korteksu mozga – zaduženom za donošenje odluka – nivo dopamina povećavaju kada im se pokaže omiljena hrana. Isto područje pokreće se i kada ovisnici o kokainu ugledaju bijeli prah.
Novo istraživanje nedavno je otkrilo da se kod mršave djece pretilih roditelja bilježi veći porast nivoa dopamina nego kod djece mršavih roditelja. "Neki ljudi se rađaju takvi da je hrana za njih jednostavno više orgazmična", objasnio je Eric Stice, neuronaučnik iz Oregon Research Institute u Eugeneu.
Ironija je, međutim, da sistem ugode postaje sve tuplji što više hrane konzumiraju ovisnici o njoj. Na taj način se stvara sličan zatvoreni krug kao kod ovisnosti o drogama ili alkoholu – potrebno je jesti sve više da bi se postiglo isto zadovoljstvo. Postoje dva ključna uzroka stvaranja ovisnosti – jedan su dopaminski krugovi koji ne reaguju dovoljno pa nam je potrebno više hrane kako bi ih stimulisali, a drugi su pretjerano aktivni krugovi koji nas navlače većim osjećajem ugode.
Efekti ove ovisnosti o hrani svojom su snagom šokirali naučnike. Naime, štakori ovisnici na kojima su provođeni pokusi bili su spremni tolerisati čak i snažne elektrošokove koji su ih trebali spriječiti da dočepaju omiljene hrane.
Danas se zna da slične posljedice izaziva i hrana sa povećanim količinama soli ili masnoća. Problem postaje još veći kada se u obzir uzme činjenica da današnja hrana u prosjeku sadrži 30-ak posto više kalorija od one iz 1970-ih. Neki stručnjaci zato smatraju da bi trebalo uvesti stroža pravila kontrole u proizvodnji hrane i ugostiteljstvu, a naročito u lancima brze hrane.
24sata.info
