U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću pred Haškim sudom (ICTY) zaštićeni svjedok haškog tužiteljstva izjavio je u srijedu da su srpske snage nekada izvodile napade na Sarajevo kao reakciju na vojne operacije Armije BiH u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Svjedok KDZ-450, koji je bio pripadnik UNPROFOR-a u Sarajevu, smatra da su naređenja za granatiranja i snajperska djelovanja na ciljeve u Sarajevu dolazila od nekoga na "visokom mjestu u vojsci", te da je Karadžić mogao narediti napade "samo kako bi nešto dokazao".
Prema njegovim riječima, zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) vjerovatno nije inicirao reakcije na dešavanja na drugim ratištima u BiH. "Mislim da je to bio neko iz vlasti. Vjerovatno bi general Mladić rekao: 'Djelovat ćemo po Sarajevu zato što su oni izveli vojnu akciju na nekom drugom mjestu u Bosni'", rekao je svjedok.
Haški optuženik Ratko Mladić, koji je u bijegu, bio je zapovjednik Glavnog štaba Vojske RS-a. Karadžić, bivši predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Optužnica ga tereti za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje je ubijeno i ranjeno tisuće civila.
Svjedok je kazao da je tokom boravka u Sarajevu 1993. i 1994. godine zapazio da je lokalno stanovništvo stalno bilo na meti pojedinačne paljbe, čime se "htjela stvoriti klima nesigurnosti i terora". "To je bilo taktičko sredstvo bosanskih Srba, htjeli su zaustaviti ofanzive Armije BiH. Ciljevi su bili i strateški, time su htjeli muslimane privoljeti da prihvate podjelu Bosne", kazao je on.
Situaciju u Sarajevu tokom svog boravka svjedok je podijelio na tri faze, ocjenjujući razdoblje od oktobra 1993. do 5. februara 1994. godine veoma teškim za stanovništvo. "Ono je bilo meta topničkih napada i snajperske vatre. Teško je bilo doći do humanitarne pomoći, a to je bila druga zima i stanovništvo je već bilo iznureno", rekao je svjedok KDZ-450.
Nakon toga, kako je dodao, od 5. februara dolazi do perioda relativne stabilnosti, kada je dogovorena zabrana upotrebe teškog naoružanja, da bi od kraja jula 1994. godine ponovo nastupio period neizvjesnosti i brojne diplomatske aktivnosti.
Na početku unakrsnog ispitivanja optuženik je zamolio svjedoka da razgraniči svoje osobne dojmove od pouzdanih informacija koje je imao, pitajući ga da li ima dokaza za ranije datu izjavu da je "Karadžić mogao narediti napade samo kako bi nešto dokazao".
"Rekao sam da smo mi izvlačili određene zaključke, kao kolektiv. Opsada Sarajeva je imala cilj, a to je izvršiti pritisak na vodstvo bosanskih Muslimana", objasnio je svjedok.
Karadžić će nastaviti ispitivati svjedoka KDZ-450, čije je svjedočenje u znatnoj mjeri bilo zatvoreno za javnost, na narednom ročištu u četvrtak, prenio je Justice Report.
Prema njegovim riječima, zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) vjerovatno nije inicirao reakcije na dešavanja na drugim ratištima u BiH. "Mislim da je to bio neko iz vlasti. Vjerovatno bi general Mladić rekao: 'Djelovat ćemo po Sarajevu zato što su oni izveli vojnu akciju na nekom drugom mjestu u Bosni'", rekao je svjedok.
Haški optuženik Ratko Mladić, koji je u bijegu, bio je zapovjednik Glavnog štaba Vojske RS-a. Karadžić, bivši predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Optužnica ga tereti za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje je ubijeno i ranjeno tisuće civila.
Svjedok je kazao da je tokom boravka u Sarajevu 1993. i 1994. godine zapazio da je lokalno stanovništvo stalno bilo na meti pojedinačne paljbe, čime se "htjela stvoriti klima nesigurnosti i terora". "To je bilo taktičko sredstvo bosanskih Srba, htjeli su zaustaviti ofanzive Armije BiH. Ciljevi su bili i strateški, time su htjeli muslimane privoljeti da prihvate podjelu Bosne", kazao je on.
Situaciju u Sarajevu tokom svog boravka svjedok je podijelio na tri faze, ocjenjujući razdoblje od oktobra 1993. do 5. februara 1994. godine veoma teškim za stanovništvo. "Ono je bilo meta topničkih napada i snajperske vatre. Teško je bilo doći do humanitarne pomoći, a to je bila druga zima i stanovništvo je već bilo iznureno", rekao je svjedok KDZ-450.
Nakon toga, kako je dodao, od 5. februara dolazi do perioda relativne stabilnosti, kada je dogovorena zabrana upotrebe teškog naoružanja, da bi od kraja jula 1994. godine ponovo nastupio period neizvjesnosti i brojne diplomatske aktivnosti.
Na početku unakrsnog ispitivanja optuženik je zamolio svjedoka da razgraniči svoje osobne dojmove od pouzdanih informacija koje je imao, pitajući ga da li ima dokaza za ranije datu izjavu da je "Karadžić mogao narediti napade samo kako bi nešto dokazao".
"Rekao sam da smo mi izvlačili određene zaključke, kao kolektiv. Opsada Sarajeva je imala cilj, a to je izvršiti pritisak na vodstvo bosanskih Muslimana", objasnio je svjedok.
Karadžić će nastaviti ispitivati svjedoka KDZ-450, čije je svjedočenje u znatnoj mjeri bilo zatvoreno za javnost, na narednom ročištu u četvrtak, prenio je Justice Report.
fena
Kad bi se čemernom sudbinom jedne nekad uspješne državne kompanije trebala opisati priroda lopovske bosanskohercegovačke privatizacije, onda bi nekadašnji sarajevski građevinski gigant Vranica bila odličan primjer. Samo vrijednost nekretnina ove kompanije dostiže stotinjak miliona maraka, ali je zahvaljujući Agenciji za privatizaciju Federacije BiH Vranica prodata za pedesetak puta manje novca.