MONDAY, 05 SEPTEMBER 2011 18:39
R@dik@L
Najbolji način da Evropa i svijet upoznaju Bosnu i Hercegovinu u pozitivnom svjetlu ili kao „normalnu“ državu su njeni uspješni ljudi. A kad je to mlada generacija boljeg predstavljanja nema. Jedan od najboljih primjera su braća Damir i Danijel Ferizović iz Bosanskog Petrovca, koji potvrđuju da Bosna i Hercegovina proizvodi svjetske informatičke stručnjake.
Oni su svojim sposobnostima zadivili svijet jer su pobjedama i zapaženim rezultatima na svjetskim olimpijadama pokazali da su informatički geniji. Damira Ferizovića zainteresovala je informatika dok je bio u osnovnoj školi, a na komentar da ga nazivaju genijalcem skromno odgovara:
„To je više samo vježba, nije do genijalnosti. Nekad nisam ni ja baš mnogo u tom, već sam vježbom dobio znanje.“
Svakodnevnom vježbom, ali i nesumnjivim talentom, Damir je uspio pobjediti na svim regionalnim takmičenjima i već nekoliko godina za redom biti dio bh. tima na svjetskim olimpijadama. Do sada je bio u Kanadi, Rumuniji, a nedavno u Tajlandu izmaklo mu je srebro za samo pet poena. Osvojio je bronzanu medalju pomjerivši vlastitog brata Danijela mjesto unazad.
„Konkurencija je uvijek teška zato što svaka država uvijek šalje one svoje najbolje. Kada se u Bosni uzme u obzir broj stanovnika – onda smo baš dobri na tim takmičenjima“, kaže Damir.
Godinu mlađem Danijelu ljubav prema informatici prenio je upravo Damir i od tada ide njegovim stopama.
„Bio sam mjesto tačno ispod brozne, falio mi je jedan bod od mogućih 600. Jako malo mi je trebalo. Obično budu dva dana takmičenja, i svakog od tih dana radimo po tri zadatka pet sati“, priča Danijel.
Ovi mladići pronalaze najbrže i najbolje načine za rješavanje zadataka, geniji su za informatičke algoritme i programske jezike. Međunarodna takmičenja otvaraju im brojne mogućnosti, kaže Damir.
„Ima višestrukih koristi pošto je ovo takmičenje priznato na cijelom svijetu, olakšava upis na svim fakultetima, tu razne kompanije ‘love’ talente koji im mogu biti budući radnici. Ja sam do sad dobio e-mail od Google-a. Pošto bih sad tek trebao upisati fakultet, nisam još imao priliku da se intervjuišem sa njima. Do sad ima tri kompanije od kojih sam dobio e-mail – Google, Facebook, i jedna nova kompanija“, nabraja on.
Entuzijazam i veliki uspjeh
Uz braću Ferizović, na Olimpijadu održanu na Tajlandu, išao je i Hajrudin Ćoralić iz Bihaća. Zbog nedostatka novca bilo je neizvjesno da li će reprezentacija BiH uopšte učestvovati na ovom takmičenju.
„Bili su to novčani problemi jer niko nije htio da osigura sva sredstva potrebna da se tamo putuje, jer je to jedini dio koji svaka država plaća. Mi smo na kraju ipak uspjeli prevazići te probleme i reprezentacija je otputovala na takmičenje. Ja sam jako zadovoljan i svojim nastupom, a i organizacijom takmičenja. Čak sam uspio i da popravim svoj rezultat sa državnog takmičenja tako što sam ostvario treći rezultat reprezentacije na svjetskom takmičenju.“
Sva pomoć države mladim talentovanim ljudima ogleda se u jednokratnoj stipendiji koju dobijaju na kraju godine i to jedino ukoliko osvoje neku od nagrada na takmičenju.
Uspjeh ovih mladića je izvanredan kada uzmemo u obzir koliku pomoć za pripreme im pruža Bosna i Hercegovine, kaže njihov mentor Jasmin Hodžić, direktor bihaćke Gimnazije.
„Činjenica je da mi na državnom nivou nemamo nikakvu strategiju i da se manje-više radi o entuzijazmu tih nekoliko momaka i nekoliko ljudi koji se bave programiranjem. Tako – kad se to posmatra u tom svjetlu i uz novac koji je u to sve uložen, smatram da se stvarno radi o odličnom uspjehu i da je to nešto čime se svi možemo ponositi“, ocjenjuje Hodžić.
Ovaj uspješan tim neće se više takmičiti zajedno. Mlađi brat Danijel četvrta je godina gimnazije i on će imati priliku da se sljedeće godine takmiči na svjetskoj informatičkoj olimpijadi, dok Damir Ferizović i Hajrudin Ćoralić odlaze u Zagreb na Fakultet elektrotehnike i računarstva. Sudeći prema Damirovim riječima, ovi mladi ljudi potražit će sreću u nekoj.
bicent.com
|
FRIDAY, 04 FEBRUARY 2011 16:22
R@dik@L
Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj d.o.o. Sarajevo (CETEOR) odlukom federalnog Ministarstva prostornog uređenja ovlašten je kao nosioc Programa osposobljavanja i usavršavanja za energetske preglede i energetsko cetrificiranje objekata. Osposobljavanje prvih generacija energetskih certifikatora u FBiH započinje u Sarajevu 9. februara, traje do 18. februara i taj termin programa je već popunjen.
Voditelj projekta u CETEOR-u Sanjin Avdić kazao je Feni da su za obuku u tom periodu prijavljena 32 polaznika. Naredna dva termina obuke su od 21. februara do 4. marta, odnosno od 21. do 25. marta ove godine.
Federalno Ministarstvo prostornog uređenja je prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH pokrenulo izradu nove generacije pravilnika iz oblasti energetske efikasnosti. Implementirajući osnovne odredbe Direktive 2002/91 o energetskim svojstvima zgrada, tim pravilnicima uvode se obaveze energetskog pregleda i certificiranja objekata kao i nova filozofija i pristup proračunima.
"Cilj nam je osposobiti stručnjake koji će moći da na neovisan način provode energetske preglede i certifikaciju objekata te izrađuju popratne preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih karakteristika objekata", kazao je Feni Avdić.
On je dodao da će nastavu izvoditi priznati profesori i naučni radnici Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Mašinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i iskusni projektanti, proizvođači EE opreme i drugi stručnjaci.
U okviru Programa polaznicima će se omogućiti i praktično obavljanje energetskog certificiranja, a osim toga bit će im predstavljan i dodjeljen software koji će moći koristiti za potrebe energetskog pregleda i certificiranja objekata.
Nakon obuke, CETEOR d.o.o. izdaje uvjerenje o učestvovanju na Programu usavršavanja na osnovu kojeg polaznik tog programa stiče pravo polaganja ispita pred stručnim odborom pri federalnom Ministarstvu prostornog uređenja.
ntvhayat.ba
WEDNESDAY, 05 JANUARY 2011 17:00
Hamid Hasanovic

Direktor tvornice Pretis Enver Alibegović potpisat će u četvrtak na Mašinskom fakultetu u Sarajevu ugovore o stipendiranju s četiri studenta Odsjeka za odbrambene tehnologije tog fakulteta, a tom događaju prisustvovat će i dekan Ejub Džaferović.
"Tvornica Pretis, kao sinonim vojne industrije Bosne i Hercegovine napravila je odlučan iskorak ka jačanju svojih istraživačkih i tehnoloških potencijala i podmlađivanja kadrovske strukture i odlučila, po prvi put u poratnom periodu, da stipendira studente Univerziteta u Sarajevu - Mašinski fakultet, Odsjek odbrambene tehnologije", saopćeno je iz Kabineta dekana Mašinskog fakulteta.
fena
|
THURSDAY, 15 JULY 2010 12:21
Hamid Hasanovic

Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta dao je saglasnost na dokument „Kriteriji za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH“ čime je Agencija okončala pripreme za početak eksternog osiguranja kvaliteta i akreditacija visokoškolskih ustanova u BiH.
Utvrđivanje jasnih, transparentnih i pristupačnih kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova nadležnost je Agencije propisana Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH.
Devet kriterija za akreditaciju, kako je saopćeno iz Agencije, definišu standarde koje visokoškolske ustanove trebaju dostići da bi pokazale da kredibilno obavljaju obrazovnu djelatnost, a što će ocjenjivati nezavisni stručnjaci.
U skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju utvrđena je Lista stručnjaka koju su usvojila sva ministarstva obrazovanja u BiH.
Agencija je provela i inicijalnu obuku stručnjaka koji će u procesu akreditacije obavljati reviziju kvaliteta i ocjenjivati razvoj i strategiju visokoškolske ustanove, sistem unutrašnjeg osiguranja kvaliteta, procedure za ocjenjivanje studijskih programa, procedure za ocjenjivanje studenata, ljudske i fizičke resurse, informacioni sistem, prezentaciju informacija za javnost i međunarodnu saradnju.
Usvojeni kriteriji za akreditaciju su jedinstveni i obavezni za sve visokoškolske ustanove u BiH i od stepena njihove ispunjenosti zavisiće preporuka o akreditaciji visokoškolske ustanove.
Kriteriji za akreditaciju visokoškolskih ustanova rezultat su intenzivnog rada Agencije i opsežnih konsultacija sa predstavnicima akademske zajednice i svih ministarstava nadležnih za visoko obrazovanje u BiH.
Konsultacije i pripreme ovog dokumenta provođene su uz tehničku i savjetodavnu pomoć evropskih eksperata iz oblasti osiguranja kvaliteta putem zajedničkog projekta Savjeta Evrope i Evropske komisije „Jačanje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovni III“, kao i Austrijske agencije za razvoj, WUS Austrija, SUS BiH, Tempus projekata i drugih bilateralnih kontakata sa različitim evropskim i regionalnim agencijama za osiguranje kvaliteta koje je do sada uspostavila Agencija.
Koncept osiguranja kvaliteta i akreditacione procedure, pored zakonskih propisa u BiH, moraju zadovoljiti i zahtjeve evropskih standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta kako bi Agencija postala punopravni član Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta, a visoko obrazovanje u BiH dio evropskog područja visokog obrazovanja.
fena
TUESDAY, 04 Svibanj 2010 17:27
R@dik@L
Internetski gigant Google pokrenuo je virtuelnu tastaturu i to na 35 svjetskih jezika, među kojima je i bosanski, što omogućava precizno unošenje određenih znakova i traženje pojmova. Virtuelna tastatura će biti od velike koristi osobama koje koriste klasičnu tastaturu, ali nemaju posebne znakove koji su itekako potrebni za jezik kojim se služe.
Manish Bhargava, direktor Odjela za proizvode pri kompaniji Google, na svom blogu je istakao kako se virtuelna tastatura već nalazi na stranici Google pored polja za unos traženog pojma, a tastatura se može postaviti na bilo koje mjesto na ekranu.
"Virtuelna tastatura na 35 jezika je samo korak dalje", napisao je Bhargava na blogu, prenose strani mediji.
Kod svih korisnika Googlea, pored polja za unos traženog pojma, nalazi se mali znak za tastaturu koji se otvara klikom.
"Naša korisnička istraživanja su pokazala da se ljudi osjećaju ugodnije ukoliko upit formulišu na svom jeziku, međutim mnogi su imali poteškoća u tome zbog neodgovarajuće tastature. Zbog toga su morali određene znakove kopirati s nekih stranica i unositi u polje za pretragu. No zahvaljujući virtuelnoj tastaturi sada je to moguće automatski napisati", objasnio je Bharagva.
Korisnici tastaturu koriste tako što mišem kliknu na određene znakove, dok virtuelna tastatura odgovara i na tipkanje na "normalnoj" tastaturi.
Inače, virtuelna tastatura je dostupna na bosanskom jeziku, zatim hrvatskom, arapskom, grčkom, švedskom, turskom, češkom, finskom, poljskom, slovačkom, bugarskom, mađarskom, češkom, ukrajinskom jeziku, te brojnim drugim.
sarajevo-x.com
|
|
|
|
|
|
|
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL |