Nalazite se ovdje:  »   Home Rukomet Bosanska veza u njemačkom rukometu

Bosanska veza u njemačkom rukometu

Email Ispis PDF

Šveđanin bosanskog porijekla, Ljubomir Vranješ novi je sportski direktor njemačkog rukometnog kluba Flensburg. Bivši švedski reprezentativac volio bi da ode u BiH, da pogleda kako igraju mladi talenti i da nekog dovede.
Njemačka rukometna Bundesliga je najjača na svijetu. Budžet iz 2008. godine, od oko 80 miliona eura samo za prvu ligu, prije nekoliko godina bio je nezamisliv. Igrati u njemačkom prvenstvu san je svakog rukometaša.

Rukometni klub iz Flensburga, Flensburg-Handewitt odnedavno ima novog sportskog direktora. "Zovem se Ljubomir Vranješ, rođen sam u Švedskoj, oženjen, supruga Marija sa kojom imam dvoje djece je Šveđanka. Moji roditelji su u Švedsku došli iz Skender Vakufa" objašnjava Ljubomir. Ljubomir govori naš jezik bez akcenta, mada mu ponekad nedostaju riječi.
Rukometom se Ljubomir počeo baviti u rodnom Geteborgu. Igrao je fudbal i rukomet. «Svi moji drugovi su igrali i fudbal i rukomet, tako da je to za mene bilo nešto što se podrazumijeva!» Kada je napunio 16 godina dobio je ponudu od jednog fudbalskog tima da igra za njih ali pod uslovom da prekine sa rukometom. «Odlučio sam se za rukomet, mada sam zbog moje visine više šanse imao kao fudbaler!», objašnjava Vranješ.

Koristeći probojnost i brzinu, uprkos svojih 166 centimetara visine, Vranješ je igrao na centralnoj poziciji na kojoj igraju visoki igrači, te postao igrač svjetske klase. Sa Geteborgom je bio pet puta prvak Švedske. Za reprezentaciju Švedske u 11 godina je odigrao 164 utakmice. Šveđani su 1999. godine postali svjetski rukometni prvaci a Ljubomir Vranješ je te godine izabran za sportistu godine u Švedskoj. U karijeri je postigao 451 gol.

«Rukomet je kao šah, igra se dobija glavom, a ne snagom», kaže Ljubomir Vranješ.  

Predispozicije za rukovodeću poziciju

Veliki dio njegove familije živi u Bosni. »Nažalost, dugo ih nisam vidio, ni sam ne znam od kada,» objašnjava Vranješ.

Kao profesionalac Ljubomir Vranješ je do 1999. godine igrao u Geteborgu, potom do 2001. godine u Španiji, kada je došao u Njemačku. Prvo u Nordhorn, a od 2006. godine  igra u Flensburgu, gdje je ubrzo postao kapiten tima. «Ljubo ima rukovodeće kvalitete, kao kapiten se već više puta dokazao», rekli su u klubu Flensburg Handewitt kada su odlučili da mu ponude mjesto sportskog direktora.
«Nije lak put od igrača do sportskog direktora u jednom od najvećih klubova u Evropi. Imam puno posla, tražim igrače u cijeloj Evropi. Moram ovdje da gledam kako se radi sa mladim igračima. Organizujem puno u prvoj ekipi. Sviđa mi se posao.»

Flensburg Handewitt je jako zainteresovan za mlade rukometaše iz Bosne.  Ljubomir Vranješ kao sportski direktor je konsultovao sportske radnike i trenere u Bosni.

«Rekli su mi da tu ima dobrih igrača. Htio bih da više znam, volio bih da odem u Bosnu i da gledam kako mladi igraju, kako se trenira. Oni imaju odlične talente, tehnički su vrlo dobri, treba taktički da se poboljšaju. Imamo možda i najbolje igrače na svijetu!»

Trenerske ambicije

Velika želja Ljubomira Vranješa je da poslije funkcije sportskog direktora karijeru nastavi kao rukometni trener. «Želja mi je da u budućnosti budem rukometni trener. Imam veliko iskustvo u ovom sportu, tako da mislim da bih i kao trener bio uspješan.»

Slobodno vrijeme Vranješ provodi sa svojom parodicom, a najsretniji je kada može da proba kulinarske vještine njegovih roditelja. "Obožavam sve! Ćale mi pravi najbolje ćevape na svijetu, a mama supu."

Još uvijek su u sjećanju Vranješove igre protiv visokih odbrambenih igrača za koje je bio neuhvatljiv. Svojim talentom i sportskom karijerom ostavio je trag u svijetskom rukometu i otvorio put mladim da slijede njegov primjer. Rukometašima u Bosni Ljubomir Vranješ poručuje: «Sve najbolje i nadam se da ćemo se uskoro vidjeti!»

 

Deutsche Welle

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

Višegodišnja pravna bitka za ukidanje viza razotkrila je iritirajuću činjenicu u vidu nesposobnosti, a nerijetko i neshvatljive nezainteresiranosti bh. vlasti da svojim građanima omoguće slobodno kretanje evropskim kontinentom. Samo naš ambasador u Bruxellesu Osman Topčagić zna kroz kakve je diplomatske muke prolazio i zbog čega mu je sve, ni krivom ni dužnom, crvenio obraz pred evropskim parlamentarcima.

Međutim, ovaj maratonski proces pokazao je da naša zemlja ima i iskrene prijatelje, istrajne lobiste, na koje se Topčagić uvijek mogao osloniti. Među takvima posebno mjesto pripada Slovenki Tanji Fajon. Upornim, zapravo strastvenim zalaganjem za vraćanje slobode kretanja Bosancima i Hercegovcima Tanja Fajon (39) stekla je velike simpatije građana koji već godinama čekaju ukidanje viza. Nekadašnja novinarka Radija Glas Ljubljane i Televizije Slovenije, tu je karijeru zamijenila političkom i danas ideje bliske socijaldemokratiji zastupa u Evropskom parlamentu.

“Volim Sloveniju, ali volim i Bosnu i Hercegovinu”, rečenica je koju često izgovara šarmantna Slovenka, zbog čega su je Bosanci i Hercegovci odreda prihvatili kao svoju. Poklonici fudbalske igre prisjetiće se utakmice Albanija – BiH i velikog transparenta s natpisom “Tanja, hvala ti”, a Facebook je krcat komentarima zahvale o kakvima ostali evropski političari mogu samo sanjati.
I dok se obostrane simpatije sve više razvijaju, gospođa Fajon ostaje vjerna svojim pravilima, potvrđujući to i dosljednom promocijom principa savremene evropske demokratije. Pokazala je to i prošle godine, kada je javno izrazila žaljenje što je liberalizacija viznog režima mimoišla BiH, čime su “najviše pogođeni Bošnjaci, odnosno bosanski muslimani”. Zbog toga je u Evropskom parlamentu pokrenula inicijativu za ubrzanje postupka i za BiH, naglašavajući, međutim, da “to ne znači spuštanje kriterija koje druge zemlje moraju ispuniti”. Tako je simpatična Slovenka još jednom potvrdila da istinske ljubavi nema bez iskrenosti: svako drugačije ponašanje čisto je licemjerje, za koje u politici postoje i ružnije riječi.

Ovih dana Tanja Fajon je u BiH, gdje je na svakom koraku obasuta simpatijama i zahvalnošću odavno deprimiranih građana, ali i brojnih organizacija i ustanova od kojih prima priznanja zbog svog angažmana na ukidanju viznih barijera. Svima njima, međutim, ona poručuje da i pored liberalizacije viznog režima “pred Bosnom i Hercegovinom još stoji mukotrpan put do punopravog članstva u Evropskoj uniji. Vizna liberalizacija jeste značajan korak na putu ka Evropskoj uniji, ali ima još mnogo reformi koje treba provesti”, kaže Tanja Fajon. Pritom kao jedan od predstojećih koraka na prvo mjesto stavlja potrebu da se politički lideri uhvate ukoštac s korupcijom i organiziranim kriminalom, naglašavajući da se to odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana.
“Vizna liberalizacija nije nagrada, već nešto što se podrazumijeva za zemlju koja ispunjava tehničke uslove koji se odnose na bezbjednost”, reći će ova evropska parlamentarka, a onda izgovoriti i sljedeće riječi: “Nije u interesu pojedinih entiteta da idu svojim putem, jer je BiH jedna zemlja i samo tako može naprijed. Nova vlast treba da ide preko postojećih podjela i da ne koristi dosadašnju retoriku, jer su građani ti koji najviše trpe”, opalila je šamarčinu domaćim političarima.
A koliko je u pravu kada upozorava na pogubne posljedice bh. podjela pokazala je vijest agencije SRNA da su “politički, privredni, javni i kulturni zvaničnici iz Republike Srpske, kao i predstavnici nevladinog sektora, povodom ukidanja viza za građane BiH, putovali u Bruxelles gdje su posjetili institucije EU-a, regionalne vlasti u Belgiji i Privrednu komoru Valonije”. Čarter let iz Banje Luke do Bruxellesa “s ciljem promovisanja bezviznog režima za građane Srpske” organizovala je, naravno, Vlada Dodikovog entiteta, i to baš 15. decembra.

Tanja Fajon očigledno još nije završila svoj posao u BiH.

 

bhdani /D. Stanojlović

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost