Nalazite se ovdje:  »   Home Politika Ko će biti "šef" na Balkanu - Turska ili Njemačka?

Ko će biti "šef" na Balkanu - Turska ili Njemačka?

Email Ispis PDF

Uprkos porukama Ahmeta Davutoglua o zajedničkom životnom prostoru i prosperitetu Balkana, u RS-u zaziru od uticaja ove euroazijske zemlje. Analitičari podsjećaju da nije samo Turska zainteresirana za Balkan.

"Turska želi pomoći stvaranju područja zajedničkoga života u regiji", osnovna je poruka turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji boravi u višednevnoj posjeti balkanskim državama. "Svaka kriza može biti riješena dijalogom i to je princip turske politike prema susjedima i balkanskim zemljama sa kojima je Turska povezana kroz historiju", kazao je šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu tokom posjete Sarajevu.

"Najvažnije je da kreiramo novu viziju za region, a prvo pitanje za Srbe, Albance Bošnjake i Hrvate je kakvu regiju želimo u budućnosti? Želimo li krize i ratove, želimo li da Balkan i dalje bude žrtva globalizacije, ili ćemo imati novu viziju", rekao je šef turske diplomatije. Pojašnjavajući tursku viziju balkanske perspektive, Davutoglu je naglasio da sve zemlje ovog područja u Ujedinjenim narodima trebaju funkcionirati kao svojevrsni balkanski blok, koji će imati zajedničku platformu i zastupati iste pozicije.

Ko koga podržava na Balkanu?

Analitičarima nije promakla razlika u nastupima njemačke kancelarke Angele Merkel i turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua. "Merkelova je na Balkan došla da podijeli lekcije, a Davutoglu da moli za mir u regiji", rekao je bivši bh. diplomata Hajrudin Somun. Opozicioni lider iz Republike Srpske Mladen Ivanić, međutim, ne smatra da ima suštinskih razlika u nastupima Merkeleove i Davutoglua. Za Ivanića je logično što je nakon neuspjeha berlinskih razgovora njemačka kancelarka zaobišla Sarajevo tokom nedavne posjete Balkanu.

"Mislim da Turska i zbog unutrašnjih pitanja ima razloga da bude više prisutna u BiH, a Njemačka to nema u tolikoj mjeri. Njemačka kancelarka nije bila nadmena, nego vrlo realna i korektna smještajući BiH tamo gdje joj je i mjesto", rekao je Ivanić. Iako su poruke Merkelove u Beogradu izazvale negativne reakcije u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, u Banjoj luci ne zaziru toliko od njemačkog koliko od turskog uticaja na Balkanu. Vodstvo RS-a smatra da je "Turska navijački raspoložena i da podržava Bošnjake".

Mladen Ivanić: "Turska ne bi bila regionalna sila bez podrške Srbije" ?


I lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić vjeruje da se "Turska pokušava nametnuti kao neka vrsta zaštitnika Bošnjaka u BiH", pri čemu svoju poziciju u regiji gradi uz pomoć drugih zemalja. "Turska ne bi bila regionalna sila bez podrške Srbije. Očito je postojanje snažnih ekonomskih faktora, jer se turska ekonomija razvija, napreduje i Turska će biti nezaobilazna u regionalnim procesima", kaže Ivanić.

U BiH se često polemiše oko toga koja moćna sila zastupa interese jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (International institute for Middle East and Balkan Studies - IFIMES) Zijad Bećirović podsjeća da angažmanom u regiji velike sile "zastupaju sopstvene, a ne interese Hrvata, Srba ili Bošnjaka".

"Naravno, cilj im je stabilan Balkan i promocija sopstvene privrede. Njemačka, Turska, Rusija ili neke druge države prije svega vode računa o svojim interesima i jako je bitno da političke elite u BiH počnu voditi brigu o interesima građana BiH", kaže Bećirović. Analitičari podsjećaju da gotovo iza svake političke odluke stoje prvenstveno ekonomski razlozi te da u tom kontekstu treba posmatrati i eventualno rivalstvo između velikih sila za lidersku poziciju u ovom dijelu svijeta.

 

DW

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

 

"Izmjene i dopune Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH potrebne su radi produženja mandata međunarodnih sudija i tužilaca u državnim pravosudnim institucijama BiH nakon isteka njihovog sadašnjeg mandata početkom januara 2010. godine." Tako je govorio Valentin Inzko u julu ove godine. Otišao je i korak dalje, pa je o tome pisao i Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Vijeća ministara, podsjećajući ga na apel Vijeća za primjenu mira (PIK) koje je apelovalo da se "organi vlasti BiH ohrabre da potvrde svoje opredjeljenje za jačanje vladavine prava preduzimanjem potrebnih koraka da bi se produžili mandati međunarodnim sudijama i tužiocima". Inzko je tada Špirića upozorio da ovom procesu "nisu potrebna nikakva dodatna odlaganja", jer bi to samo rezultiralo podrivanjem kapaciteta pravosudnog sistema BiH u ispunjavanju svog mandata na nezavisan, održiv i uspješan način, što je suštinski element euroatlantske integracije. Spominjao je tada Inzko da strane sudije i tužioci u BiH imaju podršku Evropske unije i predsjednika Haškog tribunala.

U isto vrijeme Milorad Dodik, premijer RS-a, je kategorično ponavljao: "Strane sudije i tužioci će otići iz BiH", dodajući da će nakon toga "preispitati način rada Suda i Tužilaštva BiH koji su mjesta nepravde i selekcije i selektivnog procesuiranja". Što je Dodik rekao, to su njegovi poslanici proveli u Parlamentu BiH tako da amandmani nisu prošli. No, Inzko je dobio zeleno svjetlo Vijeća za provođenje mira da u ovom slučaju upotrijebi svoje bonske ovlasti i nametne odluku o ostanku stranih sudija i tužilaca. Nezvanične informacije iz OHR-a su išle tome u prilog i samo se čekalo da visoki predstavnik objavi svoju odluku.

Međutim, dok je još u julu bio decidan po ovom pitanju, Inzko je već u septembru korigirao svoje stavove: "Mislim da su strani sudci ovdje dobrodošli. Koliko raspolažem informacijama, u zgradi Vlade RS-a sjede strani pravnici, kao i ovdje u Sarajevu. Mislim da je dobro da oni završe posao koji su započeli, ali za budućnost mislim da je bolje da Bosanci sami preuzmu sve u svoje ruke." Do tada su se već čule Dodikove prijetnje da će u RS-u raspisati referendum na kojem će se građani RS-a izjasniti o mogućoj odluci visokog predstavnika da produži mandat stranim sudijama i tužiocima u BiH.

Onda je prije nekoliko dana iz OHR-a procurila nezvanična informacija prema kojoj Inzko neće uraditi ništa po pitanju ostanka stranih sudija i tužilaca?! Ostat će samo jedan broj onih koji rade u Odjelu za ratni zločin. Svi ostali van iz BiH! Ko će preuzeti oko 200 njihovih predmeta, niko ne zna. A upravo među tih 200 slučajeva koji se rade u Sudu i Tužilaštvu BiH kriju se razlozi zbog kojih je Dodik, koji ne dozvoljava da mu sude muslimani, insistirao i da stranci odu. U tome je imao podršku Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, koji se također procesuira na državnom nivou. Svakako ne treba zaboraviti istrage protiv Nedžada Brankovića, Edhema Bičakčića, Fahrudina Radončića...

To što će ispunjavanje želja Dodiku dovesti u pitanje prije svega istragu protiv njega, koju rade upravo stranci, Inzku očito nije bilo bitno. Taj mali čovjek, koji ima zvučnu funkciju visokog predstavnika, nije se usudio suprotstaviti Dodiku, niti rizikovati da ovaj ostvari svoje prijetnje. A kada je posljednji (i prvi put) put upotrijebio svoje bonske ovlasti, Dodik mu je jasno poručio: "Ovo ti je zadnji put da si to uradio!" Saginjući glavu i kleknuvši pred Dodika Inzko će svojim nerazumnim postupcima nanijeti nepopravljiv udarac bh. pravosuđu, a pri tome poslati jasnu poruku da bahatost, nasilnost, prijetnje i uvrede koje je proteklih mjeseci na njegovu adresu upućivao Dodik jesu jedini jezik koji razumije, odnosno poštuje. Uz to, za razliku od većine dosadašnjih visokih predstavnika koji su svoj mandat provodili uglavnom s glavom u pijesku, ne talasajući previše i ulažući sav napor da zadrže status quo u BiH, Inzko je otišao korak dalje - doduše unazad - zadajući udarac i pravu i pravdi u BiH.

Dž. Karup-Druško / bhdani

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost