Pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu danas (6.7.) počinje ponovljeno suđenje Iliji Jurišiću zbog optužbi za navodni zločin nad vojnicima bivše JNA u Tuzli 1992. godine.
Odlukom suda u Beogradu Jurišiću je, nakon tri i po godine pritvora, u oktobru prošle godine ukinuta presuda od 12 godina zatvora i on je pušten da se brani sa slobode. Ilija Jurišić je najavio da će prisustvovati ponovljenom suđenju, ali će na ročišta dolaziti iz Tuzle. "Svoju nevinost želim dokazati tamo gdje je i dovedena u pitanje", rekao je Jurišić.
"Tu ljagu sam odlučio skinuti i potpuno oprati obraz, a gdje su te ukaljali tamo se moraš i oprati. Znam da neće biti lako. Sada je rezultat 1:1, ali ja igram u gostima, gdje nije moja publika. Neka pobijedi istina i pravda i to je naše geslo", rekao je Ilija Jurišić uoči dolaska u Beograd.
Jurišićev branitelj ponovo Đorđe Dozet
Novost u postupku pred beogradskim Vijećem za ratne zločine je da će ga voditi novo sudsko vijeće na čelu sa predsjednikom Draganom Mirkovićem. U ponovoljenom suđenju Iliju Jurišića će, zbog finansijske situacije, zastupati samo jedan branitelj, beogradski advokat Đorđe Dozet.
Jurišiću se sudi zbog optužbe da je kao dežurni operativac policijske stanice u Tuzli naredio napad na kolonu vojnika JNA 1992. godine. Jurišić tvrdi da je samo prenio naredbu; "na vatru odgovoriti vatrom". U borbama je smrtno stradalo 59 vojnika. Okolnosti pod kojima je došlo do pucnjave ni do danas nisu razjašnjene.
Dupliranje predmeta ugrožava odnose BiH i Srbije
Zbog neriješenih međusobnih pitanja u oblasti pravosuđa, predmetom "Tuzlanska kolona" bave se tužiteljstva i u BiH i Srbiji. To nije jedini slučaj dupliranja predmeta. Hapšenje Jurišića u Beogradu, zadržavanje Ejupa Ganića u Londonu i Jovana Divjaka u Beču ugrozilo je odnose između dvije zemlje.
BiH i Srbija nedavno su bile na pragu potpisivanja Sporazuma o saradnji u progonu počinitelja krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ali je Sporazum odložen zbog prigovora bosanskohercegovačke strane.
DW
Kad bi se čemernom sudbinom jedne nekad uspješne državne kompanije trebala opisati priroda lopovske bosanskohercegovačke privatizacije, onda bi nekadašnji sarajevski građevinski gigant Vranica bila odličan primjer. Samo vrijednost nekretnina ove kompanije dostiže stotinjak miliona maraka, ali je zahvaljujući Agenciji za privatizaciju Federacije BiH Vranica prodata za pedesetak puta manje novca.