Nalazite se ovdje:  »   Home Politika Carl Bildt je pokazao da radi za srpske interese!

Carl Bildt je pokazao da radi za srpske interese!

Email Ispis PDF

Carl Bildt je ponovo u BiH. Analitičari, koji njegovu posjetu dovode u vezu sa njemačkim angažmanom u rješavanju bh problema, nisu oduševljeni dosadašnjim aktivnostima Bildta i smatraju da je njegov kredibilitet upitan.

Analitičari u BiH iznenađeni su ponovnim angažmanom ministra vanjskih poslova Švedske Carla Bildta koji je doputovao u BiH kako bi se kroz seriju neformalnih razgovora sa bh liderima i zvaničnicima međunarodne zajednice informirao o stanju u ovoj zemlji.

Posjetu švedskog ministra vanjskih poslova dovode u vezu sa naporima njemačke kancelarke Angele Merkel, odnosno njenog savjetnika za vanjsku politiku Christopha Heusgena da podrže proces formiranja bh vlasti pred kojom su važne zadaće, prije svih ustavna reforma.

Diplomatsko reaktiviranje Bildta začudilo je političkog analitičara iz Sarajeva Sanela Huskića koji kaže da je dosadašnji angažman švedskog diplomate u BiH uglavnom bio neuspješan.

"Imamo veoma loše iskustvo sa 2Butmirskim procesom", u kome je kao kopredsjedavajući bio angažovan i gospodin Bildt", kaže Huskić.

Zvaničnici u BiH, među kojima i Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović, Bildtu zamjeraju i angažman u slučaju prijevremenog puštanja na slobodu ratnog zločinca Biljane Plavšić, a prigovaraju mu i zbog pasivnog odnosa u razgovorima sa Slobodanom Miloševićem 1995., uoči genocida u Srebrenici. Pojedini su tražili i da se Bildt proglasi nepoželjnom osobom u BiH.

Bildtovu diplomatsku ulogu u BiH za "Deutsche Welle" je komentariso i akademik Muhamed Filipović.

"To je jedan od apsurda bosanske situacije u kojoj su angažirani svi oni koji su Bosni sistematski, kroz duži vremenski period, nanosili velike štete", kaže akademik Filipović.

U vrijeme kada je Filipović bio ambasador BiH u Londonu, Carl Bildt se "grčevito borio za poziciju visokog predstavnika u BiH". Bh. zvaničnicima tada je bilo svejedno ko će iz Evrope biti visoki predstavnik jer su, kako ističe Filipović, imali iluziju da će Evropa "rehabilitirati originalni život u BiH, vratiti joj stare vrijednosti".

"Zbog toga smo mi pristali da Bildt dođe ovdje, no on je vrlo brzo pokazao da radi za srpske interese. On je slijedio politiku Francoisa Mitterranda i Johna Majora prema kojoj je Srbiji dozvoljeno da se za gubitak Jugoslavije namiri u BiH, ali i da se Hrvatskoj omogući pojačani uticaj u BiH instalisanjem paradržave Herceg Bosne", kaže Filipović.

Carl Bildt je u BiH stigao u vrijeme intenzivnih razgovora bh lidera sa njemačkim zvaničnicima u Berlinu, te uoči definiranja tzv. evropskog paketa za BiH i imenovanja specijalnog predstavnika Evropske unije u Sarajevu.

Politički analitičar iz Brisela Elvir Bucalo tvrdi da će taj proces potrajati još neko vrijeme, te da su briselski zvaničnici više puta poručili kako ne treba očekivati dramatične promjene. O mogućim sankcijama za bh političare koji osptruiraju proces evropskih integracija, još je rano govoriti, tvrdi Bucalo.

"Ako evropskim paketom mjera za BiH sankcije i budu predviđene, one će najvjerovatnije postojati tek kao klauzula koja bi nekoga trebalo da odvrati od dramatičnog pogoršanja političke situacije u BiH", kaže Bucalo. On očekuje da će finilaziranje evropskog paketa za BiH i imenovanje budućeg specijalnog predstavnika Evropske unije u Sarajevu biti završeno do kraja narednog mjeseca.


DW

 

Comments  

 
0 #1 SMRT FASIZMU 2011-01-26 22:20 KO PUSTI BÜDALETINU PREKO GRANICE — JEBÖ MU ON ZENU
ISTJERAJTE KRMKA — JEBÖ MU DODIK MATER A ON NJEMU
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

Profesor prava i renomirani kompozitor Ivo Josipović došao je na čelo Republike Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stjepana Mesića, koji su tom zemljom vladali dvadeset godina - svaki po jedno desetljeće. Odnos službene Hrvatske prema Bosni i Hercegovini u ta dva "poluvremena" bitno se je razlikovao. U Tuđmanovom bio je to aktivan odnos izrazite zainteresiranosti i velikih apetita, koji su se mijenjali prisilno, u ovisnosti o međunarodnim političkim okolnostima i diktatima, te u ovisnosti o odnosu snaga na terenu u vrijeme rata. No, što se samoga Tuđmana tiče, on je do groba ostao vjeran svojoj "filozofiji" da je Bosna i Hercegovina "kolonijalna tvorevina preostala iz osmanlijskih osvajanja", te da je jedino "naravno rješenje" da bude razdijeljena između Srbije i Hrvatske, uz eventualni dodatak "muslimanske tampon-državice" oko Sarajeva i u gornjem toku Bosne. No, nije se dalo...

U Mesićevom razdoblju (jednako u prvoj fazi, s Račanovom vladom, kao i u drugoj, sa Sanaderovom) odnos je iz aktivnoga prešao u sasvim pasivni. Ta pasivnost i nezainteresiranost, i ta nesposobnost da se formulira nova, pozitivno aktivna politika prema Bosni i Hercegovini, imala je poslužiti kao prešutno odricanje od nekadašnje politike, ali koje ne bi previše koštalo... Bio je to i nekakav polutanski način da se izrazi postojanje svijesti o vlastitoj ulozi u političkom i ratnom razaranju Bosne i Hercegovine, kada već (ne samo za živa Tuđmana, nego ni s Mesićem i Račanom, sve do danas) službena Hrvatska nije smogla političke snage da se otvoreno i samokritički suoči s tom svojom ulogom. Znalo je izgledati, osobito iz traumatizirane bošnjačke perspektive, da Mesić oličava nekakvu novu hrvatsku politiku prema Bosni. Međutim, osim što je svojom neobaveznom deklamatorikom omilio Bošnjacima, omrznuo banjalučkim Srbima a zamjerio se Hrvatima (naročito hercegovačkim), Mesić za svojih deset godina nije učinio ništa efektivno na promjeni i poboljšanju tolikih neriješenih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

To je, u najkraćim crtama, okvir u kojemu će se mjeriti koliku će i kakvu razliku Ivo Josipović uspjeti napraviti u odnosu prema svojim prethodnicima, kad je riječ o Bosni. Sve što se od njega čulo ranije, a i ovih dana za vrijeme posjete našoj zemlji, zvuči ohrabrujuće, jer je to napokon jedan državnik koji govori sasvim racionalno, potpuno izvan mitsko-nacionalnoga, etno-resantimanskoga i kolektivno-viktimizacijskoga diskursa. Na svoj način, o tomu svjedoči i njegova izjava uoči odlaska u Ahmiće i Križančevo selo: "Bosna i Hercegovina, nažalost, ima povijest teškog stradanja ljudi svih nacionalnosti i mislim da je međusobno uvažavanje žrtava i osuda zločina dobar temelj za bolje odnose. Isto ću tako reći i to da mi je žao da je politika Hrvatske bila, nažalost, jedan od faktora koji su doprinijeli stradanju ljudi na tom području."

Kada Josipović govori o međudržavnim odnosima, glavni akcent uvijek mu je na ravnopravnom partnerstvu i na svesrdnoj podršci putu Bosne i Hercegovine u Evropu i u euroatlantske integracije. I na širem regionalnom planu, toliko presudnom za budućnost Bosne i Hercegovine, Josipović manifestira, u izrazitoj opreci s Mesićem, politiku pružene ruke i racionalnoga sporazumijevanja. (Odnosi sa Srbijom, aktivno sudjelovanje u "turskim trilateralama": Srbija-Turska-Bosna i Hercegovina, Hrvatska-Turska-Bosna i Hercegovina, itd...) Taj put jest još uvijek pun nezacijeljenih trauma i neugodnih mogućnosti, ali je sasvim sigurno da mu nema alternative.

I kad je o Hrvatima u Bosni i Hercegovini riječ, Josipović je usvojio izbalansiran pristup, koji odlikuje potpuna odsutnost kako tuđmanovskoga velikodržavnog nacionalizma i paternalizma, tako i mesićevskoga političkog ignorantizma. Njegove poruke Hrvatima jesu, nesumnjivo, prijateljske ali i otrežnjujuće i opominjuće. Nažalost, to će po svemu sudeći prije doprijeti do svakoga, nego do - samih hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini. Koliko su oni još uvijek politički nedozreli i gluhi za pouke bliske prošlosti, svjedoče izjave poput ovih: "Tuđman nije pravio razliku između Hrvata iz Hercegovine i Hrvata iz Bosne i posjećivao je BiH na cijeloj njezinoj teritoriji. To čini i predsjednik Josipović." (Predsjednica HSS-NHI, Ljiljana Lovrić.) "On se (Josipović, op. a.) uistinu ponaša kao predsjednik Hrvatske i predsjednik svih Hrvata." (Veso Vegar, portparol HDZ 1990.)

bhdani / I. Lovrenović

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost