Nalazite se ovdje:  »   Home Politika Uloga Turske na Balkanu i BiH alarmirala Zapad

Uloga Turske na Balkanu i BiH alarmirala Zapad

Email Ispis PDF

SAD u nekoliko dokumenata izražavaju otvorenu bojazan zbog planova, ali i otvorenih istupa turskih političara da u BiH otvore prostor za veći uticaj na Balkanu, otkriva internet site "Wikileaks".

U razgovoru pomoćnika američkog državnog sekretara za politička pitanja Wiliama Burnsa sa podsekretarom turskog Ministarstva inostranih poslova Feriduna Sinirlioglua naglašeno je da se EU protivi snažnijem angažovanju Turske na Balkanu, kao i da SAD sa oprezom gledaju na to.

Prema dokumentu, kojeg je američki ambasador iz Ankare poslao u Vašington, u februaru prošle godine, nakon susreta dvojice diplomata, Sinirlioglu je Burnsu otkrio da postoji "odlučnost turske vlade da se suprotstavi stalnim naporima EU da isključi Tursku na Balkanu, posebno u BiH".

U dopisu se otkriva da je pojačano tursko angažovanje između BiH i Srbije rezultiralo time da je Turska uvjerila tadašnjeg predsjedavajućeg Predjesništva BiH Harisa Siladžić, koji je dan ranije bio u Ankari, da "odustane od isticanja srbijanskog 'genocida'".

U drugom dokumentu se na vrlo upozoravajući način ističe uloga šef turske diplomatije Ahmeta Davatoglua koji je prozrokovao pravu lavinu reagovanja i otvorenoga otpora u regiji.

"Ovaj stav 'povratka u prošlost', kombinovan sa turskom tendencijom da ga provede u saradnji sa lokalnim političarima islamske orijentacije, konstantno stvara nove probleme", upozorava se u dopisu koje je ambasada u Ankari uputilo Stejt Departmentu.

Davatoglu je poručio da Turska radi na podizanju novog Balkana koji je, prema njegovom mišljenju, bio primjer uspjeha u vrijeme Otomanske vlasti, s čim se svakako ne slaže niti jedan autohtoni narod osim ostataka Otomanskog carstva i dijela muslimana.

"Mi želimo novi balkanski region, utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuzavisnosti, saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča. Sada je treba obnoviti", rekao je Davatoglu, koji je odmah nakon Opštih izbora u BiH otvoreno podržao bošnjačku koaliciju Socijaldemokratske partije i Stranke demokratske akcije, piše zagrebački "Večernji list".

 

DW

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

 

Kada je krajem prošle godine visoki predstavnik za BiH, uz prisustvo (i podršku) ambasadora Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), saopćio svoju odluku da iz Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala u Sudu i Tužilaštvu BiH protjera strance, slavodobitno je poručio da oni ipak ostaju - u odjelima ratnih zločina. Tada je tvrdio da su za to čak obezbjeđena i sredstva za 2010. godinu. Mjesecima prije njegove odluke, dok su se nizali pritisci političara iz Republike Srpske, raznorazni svjetski eksperti s još raznoraznijih utjecajnih i manje utjecajnih funkcija su poručivali kako su strane sudije i tužitelji potrebni Bosni i Hercegovini, te kako svakako trebaju ostati. No, odluka visokog predstavnika bila je ne samo ustupak Miloradu Dodiku koji je bio najglasniji zagovarač progona ovih boraca za pravdu i istinu, kome su podršku u tim napadima davali i Dragan Čović i Fahrudin Radončić (Tužilaštvo protiv sve trojice vodi istrage), već i udar na Sud i Tužilaštvo BiH te poruka da se u BiH isplati biti kriminalac, a još je poželjnije ako si pritom surovo bezobrazan.

Na posljedice Inzkove odluke nije se dugo moralo čekati. Stranci iz Suda BiH su otišli, a za njima, svjesni nesigurnosti situacije u kojoj se nalaze u još nesigurnijoj (nazovi) državi, i tužitelji stranci koji su bili angažirani na nekim od najsloženijih slučajeva ratnih zločina u Tužilaštvu BiH. Doduše, ostao je još - jedan. Ko će i kada preuzeti njihove predmete? Odgovor na ovo pitanje još uvijek niko ne zna. Naime, zakonska procedura zahtijeva prvo raspisivanje konkursa, što još nije urađeno, a prema informacijama Dana, nije ni u pripremi. Drugi veliki problem u cijeloj ovoj priči, kako saznajemo, bit će obezbjeđivanje novca za nove tužitelje?! Jer, pokazalo se da su obećanja Valentina Inzka bila potpuno isprazna i lažna i da sredstava za nove tužitelje uopće nema. Tačnije, u januaru je održana donatorska konferencija, data su obećanja za nove donacije i sad se čeka da (neko) popuni potrebni budžet. Dakle, proces oko izbora novih tužitelja stranaca mogao bi potrajati i godinu dana. Ovdje svakako treba podsjetiti da je visoki predstavnik svojom decembarskom odlukom produžio mandat tužiteljima strancima na tri godine.

Očito će prva godina biti utrošena na izbor. Druga će novim tužiteljima svakako trebati da se upoznaju s predmetima u kojima su zločini s kojima se oni u svojoj praksi nikad nisu susretali, a pri tome ne treba zaboraviti ni potpuno novi pravni sistem s kojim će se također morati upoznavati, za šta opet treba vrijeme. I na kraju, treća godina mandata teško da će biti dostatna za završavanje istraga i pisanje optužnica, a o zastupanju optužnica pred sudom nema ni govora. To će, već, raditi neki novi tužitelji, kad budu izabrani, kad se upoznaju s predmetima, kad... I zato će im trebati nekoliko dodatnih godina. Kad se sve sabere, procesuiranje ratnih zločina će biti usporeno, da ne kažemo zaustavljeno, dovoljno dugo da svjedoci odustanu od borbe za pravdu, da u međuvremenu zbog starosti, ali i onoga što su preživjeli, polako počnu napuštati ovaj svijet...

Zaista, Dodik može biti ponosan zbog ove izuzetno važne pobjede, a što se Inzka tiče, ona predstavlja najbolju iskaznicu njegovog morala.

bhdani / Dž. Karup-Druško

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost