Nalazite se ovdje:  »   Home Politika Čije je naše dječje selo u Lozici?!

Čije je naše dječje selo u Lozici?!

Email Ispis PDF

Bosna i Hercegovina suočena je s problemom popisa i podjele imovine van granica zemlje. Iako znaju da nije njihova, susjedi osporavaju povratak bh imovine. Tako je i sa kompleksom dječjeg sela u Lozici kod Dubrovnika.

Godinama su Crveni križ Bosne i Hercegovine i Crveni križ Novo Sarajevo zajednički organizovali ljetovanja i oporavak djece u Lozici kod Dubrovnika. Ljetovanja su se odvijala od 1957. do 1991. godine. Nažalost, tokom rata u Hrvatskoj ti objekti su devastirani, inventar je raznesen, a u dobrom stanju su ostali jedino vanjski zidovi, kaže Asad Kučević sekretar Crvenog križa Novo Sarajevo.

„1997. godine podnijeli smo prvi zahtjev za povrat imovine. Od tada do današnjeg dana vlasti u Dobrovniku nisu riješile zahtjev za povrat naše imovine“, ističe Kučević.

Imovina vrijedna milione eura propada

Imovina u Dubrovniku je vrijedna oko pet miliona eura, a Trsteno i Lozica su pravi biseri na ekskluzivnim lokacijama. Kako bi imovinu vratili u svoj posjed, iz Crvenog križa su se obraćali na mnogo adresa, no, do danas nije načinjen nikakav napredak. Radi se o 4.500 kvadratnih metara prostora s nekoliko objekata. Dječije selo posjeduje ogromno zemljište uz morsku obalu, vlastitu plažu, specijalno izgrađeni podvožnjak iza kojeg se nalazi hotel sa tri sprata i dvije luksuzne vile.

„Za objekte u Lozici tvrdim da su meta pljačke imovine BiH na jugu Hrvatske“, kaže bivši član Komisije za državnu svojinu BiH Muharem Cero. „Hrvatske vlasti jednostavno ne dopuštaju pravo pristupa našoj imovini, iako je ona upisana kao vlasništvo BiH. Sporazum o sukcesiji međunarodni je sporazum, što znači da ga nijedna zemlja ne može kršiti svojim zakonima ili uredbama”, kaže Cero.

Novo Sarajevo tužilo Dubrovnik

Pošto hrvatska strana do sada nije pokazala dobru volju za rješevanje spora, nije preostalo ništa drugo osim podizanja tužbe. To je još 2008. godine učinio Crveni križ Novo Sarajevo, dok Crveni križ BiH priprema dokumentaciju za tužbu.

Iz ureda dubrovačkog gradonačelnika Zoran Obradović, stručni saradnik za odnose s javnošću, kaže da Grad Dubrovnik osporava navode iz službenog zahtjeva iz 2008. godine. „Traži se utvrđivanje prava vlasništva nad objektom“, kaže Obradović.
Još 1991. godina Vlada Republike Hrvatske donijela je uredbu kojom je zabranila raspolaganje nekretninama na svojoj teritoriji. To je objašnjeno i delegaciji Crvenog križa BiH koja je u Dubrovniku i Zagrebu razgovarala s nadležnim za imovinu, s ciljem da dođe do svog objekta. „Mi zapravo ništa ne možemo raditi. Žalosno je što dokumentacija nije došla do odgovornih ljudi koji su prije pet-šest godina trabali nešto poduzeti“, ističe predsjednik društva Crvenog križa BiH Branko Leko.
Bosna i Hercegovina već godinama ima problem s korištenjem imovine čiji je vlasnik. Zbog unutrašnjih nesuglasica vlasti nisu uspjele napraviti popis cjelokupne državne imovine u zemlji i inostranstvu. U cijelu se priču nedavno uključila međunarodna zajednica u BiH. Umjesto domaćih vlasti Ured visokog predstavnika za BiH popisat će svu imovinu kojoj je vlasnik bila SR BiH na dan 31. decembra 1991. te imovinu koju je BiH dobila sukcesijom bivše SFRJ.

“Lokacija imovine nije relevantna za popis. Popis će imati isti obim kao u odluci Vijeća ministara BiH iz aprila 2009, kada je formirana njegova vlastita Grupa za popis. Ovo pokriva svu imovinu koja je registrovana da je u vlasništvu ili na raspolaganju bila organima SR BiH na dan 31. decembra 1991. ili organima SFRJ, a nalazi se na teritoriji BiH”, objašnjava Oleg Milišić, portparol OHR-a.

Nadaju se dogovornom rješenju

U Crvenom križu BiH spremni su odustati od tužbe ukoliko suprotna strana prihvati dogavo u vezi sa rješavanjem spora.

„Ljudi su se sami organizirali. Pronašli su odvjetnika u Dubrovniku i do sada su manje-više uspješno vodili ovaj spor. Međutim, mislim da tek kada se pred sudom u Dubrovniku pojavi državni pravobranilac situacija se mijenja“, naglašava glavna državna pravobraniteljica BiH Željka Klobučar.

U Crvenom križu su uvjereni da će u ovoj borbi za svoju, ali i državniu imovinu, izaći kao pobjednici. Jer, kažu, da vladavina prava mora pobjediti a i Republika Hrvatska koja je pred vratima Evropske unije neće sebi dopustiti da zbog toga ima problema s Crvenim križom koji je jedna od najvećih svjetskih organizacija.

Kako stvari sada stoje, spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske morat će rješavati Evropski sud za ljudska prava u Strasburgu.

 

DW

 

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

 Nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava, koji je presudivši po apelaciji Fincija i Sejdića naložio institucijama BiH izmjene diskriminatorskih odredbi Ustava BiH i članova Izbornog zakona, u BiH je otpočela žestoka rasprava. Međutim, umjesto da dobiju stručan odgovor na pitanje kako promijeniti činjenicu da Izborni zakon "omogućuje diskriminaciju, marginalizaciju, stigmatizaciju, te dominaciju svake vrste većine nad manjinom", kako je u Oslobođenju napisao profesor Enver Kazaz, građani su dobili prijedlog političara po kojem bi izmjene Izbornog zakona predviđale uvođenje zatvorenih listi?!

To bi, u najkraćem, značilo ukidanje bilo kakve demokratije građanima prilikom glasanja i uvođenje potpune partiokratije u kojoj bi njeni lideri imali potpunu kontrolu nad zakonodavnom vlašću čime bi zaokružili svoju apsolutnu moć s obzirom da već kontroliraju izvršnu vlast, nadzorne i upravne odbore, javna preduzeća... Odnosno, kako navodi profesor Kazaz, to bi značilo "daljnje jačanje partijske moći pri čemu država postaje sredstvo za neograničenu vlast političkih oligarhija. Na toj osnovi moć i odgovornost kao suštine vlasti izvlače se iz institucija sistema, iz vlada i skupština i preseljavaju gdje se odlučuje bez transparentnosti, te stvarne i pravne i moralne odgovornosti - u partijski centar i partijskog lidera."

A kao partijski lider, pritom pravnik, čime se često voli hvaliti, Sulejman Tihić je - očito računajući sa svim ovim što profesor Kazaz nabraja kao negativne posljedice po građane - još početkom decembra najužem rukovodstvu Stranke demokratske akcije predložio da kao jednu od izmjena Izbornog zakona kandidiraju zatvorene liste. Bilo je onih koji su smatrali (iako to nisu javno rekli) da će zatvorenim listama predsjednik, koji u stranci svakako ima potpunu moć zahvaljujući njenom Statutu (koji Tihić i nakon nekoliko obećanja odbija promijeniti), dobiti dodatnu mogućnost apsolutne kontrole svakog pojedinačnog člana ove partije: sigurno je da bi se najposlušniji našli na najboljim funkcijama bez obzira na njihove profesionalne i moralne sposobnosti. Odanost vođi bio bi jedini bitan kriterij.

Pri tome vođa zarad svojih ličnih interesa "gura" i promjene Ustava prema kojima bi se član Predsjedništva BiH birao u Parlamentu, jer nesposobni Tihić dovoljno je sposoban da shvati da na direktnim izborima nema baš puno šansi, pogotovo ako na tu funkciju odluči da se opet kandidira Haris Silajdžić koji ga je, bukvalno, pomeo na prošlim izborima. A zarad ovih ciljeva Tihić je spreman sve žrtvovati - i Bosnu i Bošnjake, i sve partijske članove, čak i one najodanije, ukoliko se nađu na putu njegovih ambicija. Što je već i dokazao smijenivši Tarika Sadovića i žrtvujući Salku Obhođaša koji su slovili za njegove najodanije sljedbenike.

Iako je prije nekih dva mjeseca napravio džentlmenski dogovor s Bakirom Izetbegovićem da do izbora neće biti talasanja u stranci, Tihić je riječ održao do prve prilike - nakon pokušaja čistki kadrova bliskih Izetbegoviću u Zeničko-dobojskom kantonu očito je koliko vrijedi njegova riječ, a od džentlmena je on daleko. No, nakon što su se članovi SDA u Olovu i Maglaju odlučno usprotivili ovoj odluci, Tihić se povukao - da razmisli. Ipak, ima još dovoljno vremena za završne pripreme pred izbore i pravljene kandidatskih listi.

Tihićevu "briljantnu ideju" zatvorenih lista podržali su njegovi prudski partneri HDZ i SNSD. Logično, nema političkih ustupaka, a svu moć koncentriraju u svojim centralama. I niko nije na gubitku. Osim građana BiH koji će u oktobru izaći da glasaju.

bhdani / Dž. Karup-Druško

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost