Od narednog mjeseca stupit će na snagu nove odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini. Tada će svi objekti čija je površina veća od 1.000 kvadratnih metara morati na svojim policama imati bar 50 posto domaćih proizvoda.
"Domaći proizvodi na policama lanaca uglavnom stranih tržnih centara trenutno su premalo zastupljeni. Do sada su te kompanije bh. proizvođačima postavljale nepremostive prepreke", kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja.
"Domaći proizvođači moraju plaćati tržnim centrima da njihovi proizvodi budu izloženi na policama određenih trgovačkih lanaca, pa onda moraju plaćati određenu poziciju na policama, te davati robu gratis prilikom otvaranja tržnih centara", kaže Bago.
Novim odredbama Zakona domaći proizvodi u prehrambenom sektoru konačno bi trebali dobiti pažnju kupaca. Ali samo u velikim trgovinama, a trgovački lanci uglavnom imaju mnogo više malih, nego objekata koji su obuhvaćeni ovim Zakonom.
"Federalno ministarstvo trgovine kao predlagač Zakona o unutrašnjoj trgovini po prvi put zakonski reguliše pitanje zaštite domaće proizvodnje.
"Cijenimo da ovo predstavlja početak sistemskog djelovanja u ovoj oblasti kroz propisivanje odgovarajućih zakonskih normi koje su efikasan zakonski mehanizam u cilju zaštite domaće proizvodnje", kaže Đula Đukić, pomoćnica ministra trgovine Federacije Bosne i Hercegovine.
U Privrednoj komori Federacije BiH ipak smatraju da su u startu potrebne izmjene novih odredbi.
"To znači onaj koji ima 990 kvadrata imaće širok asortiman roba, a onaj koji ima 1.000 i više on će spasti na malo i onda će ovi propadati. I već bi sad trebalo vršiti izmjene i dopune toga Zakona. Da se sve trgovine, bez obzira male ili velike, postepeno prilagođavaju na postotke domaće robe koja mora biti zastupljena na policama. Ali ne odmah na 50 posto, već na 30 posto, pa za godinu 35, 40, 45, 50 posto. Ni u najrazvijenijim zemljama ni jedna trgovina nema 50 posto u prehrambenom sektoru svojih roba", kaže Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Kupovina domaćih proizvoda kod nas još uvijek nije u svijesti potrošača, a to je, smatraju u Sindikatu trgovine, osnovni preduslov - edukovati potrošače i stvoriti navike, a zauzvrat im ponuditi kvalitet i prihvatljivu cijenu.
"Zaštita domaće proizvodnje počinje promocijom same proizvodnje - kada je riječ o otkupu, kad je riječ o promociji u smislu nižih cijena, poticaja domaće proizvodnje, ali nažalost ne možete promovisati domaću proizvodnju samim tim što ćete je staviti na police", govori Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata trgovine BiH.
Građanima je čini se najbitnija cijena proizvoda.
"Gledam i kupujem samo ono što je jeftinije! U vremenima u kojima živimo nismo u situaciji birati", kaže jedan od kupaca.
Ukoliko trgovine ne ispoštuju nove odredbe, predviđene su novčane sankcije do maksimalnih 10.000 KM za pravne osobe. Ipak, posljednji su na potezu potrošači. Ako ništa drugo, sada će im bh. proizvodi biti dostupniji, a tako se i stvaraju navike.
DW
