Socijaldemokratska partija BiH nedavno je javno žestoko protestirala što je u posljednjem izvještaju ugledne Međunarodne krizne grupe tretirana kao bošnjačka stranka, a njen pred-sjednik kao jedan od bošnjačkih lidera. No, u nedjelju je ova stranka, u povodu centralnog obilježavanja Dana državnosti BiH, organizirala svečanu akademiju na kojoj su govorili funkcioneri SDP-a Zlatko Lagumdžija, Denis Bećirović, Damir Hadžić, Nermin Nikšić, Jasmin Imamović i Mirsad Bakalović. Činjenicom da makar ni za protokolarni govor u slavu najvećeg praznika multietničke države BiH nije bilo mjesta ni za makar jednog Srbina ili Hrvata, SDP BiH je od svečanog obilježavanja ZAVNOBIH-a napravio - farsu.

U skladu s odnosom SDP-a prema državotvornim tekovinama Bosne i Hercegovine i lider ove stranke Zlatko Lagumdžija odnosi se prema interesima države Bosne i Hercegovine u aktuelnim butmirskim pregovorima. Mjesecima prije početka pregovora uporno je ponavljao da je Aprilski paket ustavnih promjena za SDP neprihvatljiv, precizirajući da ustavnim promjenama mora biti obuhvaćeno i entitetsko glasanje kao ključna prepreka funkcioniranju državnih organa i institucija. Istovremeno, svi lideri SDP-a su isticali da je za njihovu stranku apsolutno neprihvatljiv Prudski sporazum, kojim je Sulejman Tihić pristao na kršenje Ustava BiH i krčmljenje državne imovine prenošenjem vlasništva na entitete. To što je lider Stranke demokratske akcije pristao na sve zahtjeve Milorada Dodika, upakovane u Butmirski paket, potpuno je očekivano: jasno je da izdaja temeljnih interesa države Bosne i Hercegovine Tihiću ne predstavlja problematičnu cijenu kojom će biti plaćen njegov ponovni izbor u Predsjedništvo BiH, čije bi članove, u skladu s Butmirskim paketom, trebali da biraju ne građani BiH na izborima, već očekivana većina Dodikovih i poslanika Dragana Čovića. Tihićevu "kooperativnost" Lagumdžija je nakon prve butmirske sesije efektno prokomentirao u svom stilu: "Suljo nije ni pitao kakav papir treba da potpiše, već gdje treba da potpiše."

No, Lagumdžijin cinizam nakon nekoliko sedmica vratio mu se kao bumerang. Naime, s Tihićem se sprdao u trenutku kada se on, Lagumdžija, izjasnio protiv predloženih butmirskih i prudskih "rješenja". U međuvremenu, istraga Tužiteljstva BiH protiv osumnjičenog šefa SDP-ovog Izbornog štaba Damira Hadžića, o reketarenju sarajevskih privrednika od strane SDP-ovog organiziranog zločinačkog udruženja, proširena je i na Lagumdžiju i njegove najbliže stranačke i poslovne suradnike Aliju Behmena i Marina Ivaniševića. Odjednom, i Lagumdžija postaje tihićevski kooperativan: više nema izričitih stavova o neprihvatljivosti zadržavanja entitetskog glasanja, a ni pljačka državne imovine, izgleda, više nije nešto što se ne bi moglo progutati. I ne samo to: principijelno Silajdžićevo odbijanje Dodikovih "rješenja" koje su predložili Bildt, Bond i English, Lagumdžija interpretira kao frustriranost lidera Stranke za BiH i nesposobnost "vladajuće petorke da postigne dogovor": da su se članovi i glasači SDP-a tokom rata prema državi odnosili na način na koji se danas odnosi Lagumdžija, rat bi mogao biti definiran i kao "sukob SDS-ovih agresora i SDA-ovih branitelja".

Politički magazin 60 minuta izvijestio je da su ambasadori PIC-a nakon sastanaka s bh. političkim liderima aplauzom nagradili jedino Tihića i Lagumdžiju, vjerovatno zbog kooperativnosti. Lider SDP-a BiH je novinarki nakon sastanka izjavio da je ambasadorima PIC-a objasnio da je današnja BiH sastavljena od dva multietnička društva: jedno čine velika većina očajnih, gladnih građana svih nacionalnosti, a drugo multietnička mafija sastavljena od bogatih političara i kriminalaca kojima postojeće stanje odgovara. Šteta što Lagumdžija nije razveselio auditorij prosudbom o tome kojem društvu on pripada.

S. Pećanin / bhdani