U BiH se jede zdravo

Svjetska zdravstvena organizacija u svom martovskom izvještaju pod nazivom "Zdravlje i okolina u Evropi - ocjena napretka", navela da je BiH, u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o bezbjednosti hrane u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sejad Mačkić rekao je da je u toku prvih šest mjeseci ove godine u BiH uzeto 74. 853 uzoraka hrane, pri čemu je urađeno 82. 390 analiza uzorka, te da je broj neodgovarajućih analiza bio 3. 096 ili 4,14%.

Prema njegovim riječima, od 2007. godine pa do posljednje analize, evidentiran je pad neodgovarajućih uzoraka, piše sarajevsko "Oslobođenje".

Mačkić je naveo da je procenat uzoraka koji su pokazali higijensku neispravnost u 2007. godini bio 6,9%, 2008. godine 6,6%, a prošle godine bilo je pet odsto higijenski neodgovarajućih uzoraka.

On je istakao da su izvještaji o izvršenim laboratorijskim analizama jedini relevantni pokazatelji na osnovu kojih se može argumentovano govoriti o stepenu bezbjednosti hrane koja se nalazi na tržištu BiH.

Mačkić je rekao da je Agencija ostvarila kvalitetnu saradnju sa laboratorijama koje vrše kontrolu hrane u BiH, te da na osnovu dostavljenih podataka o izvršenim laboratorijskim analizama hrane priprema zbirni izvještaj.

FENA

Vrhunske praline iz Vogošće

Za sve sladokusce dobra vijest: njemački specijalisti za ishranu iz Potsdama potvrdili su da već jedna kockica čokolade dnevno, može produžiti život. Zamislite, šta vam onda može uraditi vrhunska pralina!

Ako ste odmah pomislili na Belgiju, niste pogriješili, ali uskoro bi ta slatka asocijacija mogla da bude povezana sa Bosnom i Hercegovinom! Baš tako, ali to ne znači da se odričemo baklava, ružica, tufahija ili hurmašica. Kad uđemo u EU, ponijećemo ih sa sobom i one će tako postati i dio evropske 'slatke' tradicije.
Vogošćanska priča o pralinama počela je 2007. godine, kada je Nirmel Omić počeo da vodi bosanskohercegovačko predstavništvo za plasman čuvenih belgijskih pralina „Leonidas“. Bila je to ljubav na prvi pogled. Nirmel je počeo da sanja, ali i da razmišlja o tome kako da proizvede praline. Po noći je u mislima savijao dijelove maštovitih kutija u koje su trebale biti upakovane.

„Snovi se ostvaruju“, to je već neko rekao i tako je Nirmel krenuo u ostvarenje svog, ali je znao da ne može sam. Pozvao je svoje prijatelje Edinu i Muamera Vlahovljaka i tako je nastala prva bh. manufaktura čokoladnih pralina „Mak Zara“. Ime je dobila tako što su spojena imena Nirmelove djece, Maka i Zare.

Slatki posao iz čiste ljubavi

„Posao je krenuo iz čiste ljubavi“, kaže Nirmel i dodaje da je njemu i njegovim prijateljima bio cilj da naprave nešto dobro i da pokažu da se i u Bosni i Hercegovini može proizvesti nešto što će se prepoznavati po kvalitetu. „Kupili smo belgijski recept za praline, ali 'Max Zara' je sada bh. brend pralina, koji samostalno postoji i nije vezan za bilo koju drugu firmu. Čokoladu kao sirovinu nabavljamo u Belgiji, crnu, bijelu i mliječnu, sa procentom kakaa od 50 pa naviše“, kaže Muamer Vlahovljak, inače, po struci, diplomirani politolog. Nirmel je završio obuku za majstora čokolatijera u Zagrebu, a zatim je tom zanatu podučio Edinu Vlahovljak, a ona opet, dvije radnice u njihovoj firmi „Mak Zara“. „Tri mjeseca učila sam ovdje kod 'profesora' Nirmela“, kaže Edina. „Kako je to biti po cijeli dan okružena sa toliko čokolade?“ pitam. „Divno i jako teško“, kaže Edina. Pa, mogu zamisliti!  

Mi stvaramo brend!

„Željeli smo proizvod koji će imati kvalitet, respekt i neku vrstu ekskluzivnosti. Naravno, svako pokrene biznis zbog materijalne zarade, međutim, nama je bilo najvažnije da pokrenemo biznis koji ima dobru osnovu. Mi stvaramo jedan bosanskohercegovači brend! Sve ide u tom pravcu, a da je trebalo puno truda uložiti, trebalo je“, kaže Muamer i dodaje da je njhova ručno rađena pralina, unikatna pralina. „Nama najviše vremena oduzima objašnjavanje našim ljudima šta je kvalitetna čokolada. Na našem tržištu ima mnogo industrijski rađene čokolade koja je mnogo jeftinija i ona se ne može porediti sa ovim što mi radimo“, kaže Nirmel.  

Made in BiH

„Mak Zara“ je smještena u malom zakupljenom prostoru u Vogošći, ne većem od 80-tak kvadratnih metara. Tu se praline prave i pakuju, a onda transportuju do jedine njihove prodavnice u tržnom centru „Marcator“, i u nekoliko prodavnica gdje se komisiono prodaju. Njih troje vlasnika i dvije radnice u čokolateriji, to je svo zaposleno osoblje. Muamer, Nirmel i Edina su osmislili i vrlo maštovite kutije u koje se praline pakuju, dakle, sami su svoji dizajneri, komercijalisti, sami transportuju robu i vode knjige poslovanja. A zamislite da su za sve te poslove angažovali druge ljude i uz to ih plaćali!
Danas proizvode između 20 i 30 kilograma pralina dnevno, sa skoro 60 okusa: narandžu, lješnik, nutelu, orah, vaniliju, cimet i jabuku, šumsko voće i mnoge, mnoge druge. „Ljudi više ne komentarišu relativno visoku cijenu naših pralina, jer su već prepoznali šta stoji iza toga“, kaže Muamer. Njihov primjer pokazuje kako se uz mnogo truda, rada i uz dobru ideju, mogu postići istovjetni rezultati kao oni na Zapadu. Najgore je (što mnogi ovdje čine) neprestano kukati i svaljivati sve na krizu. Eto, baš sa početkom krize, Nirmel, Edina i Muamer započeli su svoj uspješni biznis.

Ispričala sam vam priču  o prvoj bosanskohercegovačkoj manufakturi čokoladnih pralina dok mi pred očima još uvijek titraju slike čudesnih čokoladnih oblika, a nepce još pamti onu koju sam probala: pralinu od tamne čokolade sa okusom šumskog voća! Prosto da poželite da je neko stavi na vaš dnevni jelovnik. Kad malo provrtite neku od tih luksuznih kutija u koje su praline pakovane, primijetićete sitnim slovima napisano: Made in BiH.

Deutsche Welle

Sve veća potražnja za halal proizvodima

Na području Unsko-sanskog kantona (USK) trenutno samo dvije firme, Mljekara Meggle iz Bihaća i MS Alem iz Bosanske Krupe, uspješno su okončale implementaciju zahtjeva halal standarda i svoje proizvode plasiraju na bh. i druga tržišta s certifikatom halal kvaliteta.

Prodajne mreže

- Imamo paletu suhomesnatih proizvoda koje distribuiramo našim kupcima širom USK. Uporedo radimo na proširivanju prodajne mreže u BiH. Dakako, to su sve proizvodi koji nose oznaku halal kvaliteta - kaže Ilijaz Harčević, zamjenik direktora firme MS Alem, i ističe da je lani bruto promet ove firme iznosio 4,5 miliona maraka.

On dodaje da su svi proizvodni procesi usklađeni s prehrambenim standardima koje nalaže certifikat Halal. Ova kompanija ima halal klaonicu krupne stoke i jedina je u ovom kantonu koja priprema meso u skladu s tradicionalnim običajima muslimana.

Mliječna industrija

To znači da se životinje prilikom klanja ne smiju mučiti ni omamljivati, kao i da se uz stroge higijenske standarde mora osigurati maksimalno iskrvarenje životinje kako se krv ne bi zadržala u mesu.

- Svježe meso koje pripremamo distribuiramo velikim trgovačkim lancima u BiH. Meso dostavljamo i Kantonalnoj bolnici Bihać. Godišnje se u našim pogonima preradi skoro 2.000 komada krupne stoke - navodi Harčević.

U Mljekari Meggle, koja je prva kompanija iz oblasti mliječne industrije u BiH s certifikatom Halal, skoro svi proizvodi su napravljeni prema zahtjevima halal standarda. Ovi proizvodi Mljekara Meggle nalaze se na tržištima širom BiH, a svoje mjesto sve više nalaze i na policama Hrvatske, Makedonije, Kosova i Albanije, gdje vlada velika potražnja za njima.

Sajam u Iranu

Samir Muminović, direktor firme MS Alem, ove sedmice posjetio je glavni grad Irana, Teheran, gdje je na jednom sajmu proizvoda s halal certifikatom predstavio proizvode svoje firme, a u toku su pregovori s poslovnim partnerima iz Egipta, gdje bi ovo preduzeće u bliskoj budućnosti trebalo plasirati halal proizvode.

dnevniavaz.ba

Halal certifikat za mljekaru Meggle

Bihaćka mljekara Meggle nakon što je 2004. godine uvela sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 i HACCP tokom prošle godine uspjela je uskladiti svoje poslovanje s halal sistemom kvalitete.

To znači da je cjelokupni proizvodni asortiman mljekare Meggle u Bihaću u potpunosti usklađen sa zahtjevom halal standarda, a ova mljekarska industrija prva je iz ove oblasti koja će dobiti halal certifikat.

Certifikat će od predstavnika Agencije za certificiranje halal kvalitete primiti vlasnik kompanije Josef Anton Meggle 26. februara u Bihaću.

dnevniavaz.ba