Nalazite se ovdje:  »   Home Kultura Zanimljivosti Ministar Grahovac promijenio mišljenje

Ministar Grahovac promijenio mišljenje

Email Ispis PDF

Usmeno je odobreno snimanje filma "Bezimena ljubavna priča" hollywoodske dive Angelina Jolie na lokacijama u Bosni i Hercegovini.

Ovo nam je jučer rekao Edo Šarkić, direktor Producentske kuće "Scaut film" iz Sarajeva, koja je zadužena za produkciju Anjelininog filma u BiH.

"Usmeno mi je danas saopćeno iz Ministarstva kulture i sporta FBiH da je ministar Gavrilo Grahovac odobrio snimanje filma, nakon što je pročitao scenarij, te mi je obećano da ću u toku dana dobiti i pismeno odobrenje", rekao nam je Šarkić.

On nam je, prije nego što je usmeno dobio uvjeravanja da će odobrenje za snimanje biti izdato u toku jučerašnjeg dana, poručio da drugačiju odluku Ministarstva kulture i sporta FBiH i ne očekuje, jer je prije mjesec dana počeo pripremati lokacije za snimanje.

"Prije mjesec dana izdato nam je odobrenje. Producenti su mnogo novca uložili u kostimografiju i scenografiju, jer se prostori za snimanje moraju urediti, opremiti. Ne mogu sad donijeti drugačiju odluku, a da neko za to ne snosi posljedice", kaže Šarkić.

Upitan da kaže da li to znači da bi se Ministarstvo kulture i sporta FBiH moglo suočiti i sa tužbom, Šarkić ističe da je i to moguće, ali da je to zadnja opcija.

"Uvjeren sam da do toga neće doći, jer nema nikakvog razloga da nam ministar Grahovac, nakon što pročita scenario, ne odobri snimanje", objašnjava Šarkić.

Informaciju smo pokušali dobiti i iz Ministarstva kulture i sporta FBiH, ali nam je tamo sekretarica ministra Gavrila Grahovca rekla da je djelatnicima u ovom ministarstvu zabranjeno da danas daju izjave medijima.

Čitava medijska gungula krenula je zbog spekulacija o scenariju Angelina Joli. Pisalo se i pričalo o tome kako se u scenariju Angeline Joli, navodno, silovana Bošnjakinja zaljubljuje u srpskog vojnika, svog silovatelja. Nakon toga je Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja "Žene - žrtve rata" iz BiH tražila sastanak s Anđelinom Džoli i scenarij na uvid, a nakon što ništa od toga nije dobila, od ministra Gavrila Grahovca tražila je da zabrani snimanje filma "Bezimena ljubavna priča" na teritoriju FBiH, što je ministar i učinio i podigao još veću medijsku prašinu u BiH i regionu.

Edo Šarkić nam je rekao da je, odmah nakon što je objavljena ministrova zabrana, dobio nekoliko poziva iz susjedne Srbije i Hrvatske, da dođu tamo snimati.

Feđa Štukan, bh. glumac, koji je angažiran u filmu Angeline Joli, poručio je bh. javnosti da film nije priča o "ludoj Bošnjakinji koja se zaljubljuje u svog silovatelja", te da je sve to perverzno i nema veze sa stvarnošću.

Čak je i sama Bakira Hasečić novinarima priznala kako scenarij nije pročitala i da ne zna šta se nalazi u njemu.

A priča koju Angelina Jolii želi ispričati ljubiteljima sedme umjentnosti, ali i cijelom svijetu, a koja je iz Bosne i Hercegovine, ukratko izgleda ovako: Priča je ljubavna i počinje 1992. godine u jednom malom gradiću u istočnom dijelu BiH. Lejla i Danijel su zaljubljeni mladi par koji početkom ratnih dejstava, silom prilika, biva razdvojen na suprotne strane. Danijelov otac je strogi visokopozicionirani oficir JNA i postavlja sina na mjesto upravnika logora. Danijelova moralna načela ne dozvoljavaju da prihvati ovu poziciju, ali, ipak, iako nerado, popušta pod očevim pritiskom.

Igrom sudbine, on se ponovo susreće s Lejlom, samo ovaj put on je komandant logora, a ona zatvorenik. Njihova veza dobiva potpuno novu dimenziju. Danijel se nalazi u nezavidnoj situaciji i pokušava da pronađe najbolje rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve. Tada se postavlja pitanje da li takvo rješenje uopšte postoji.

Međutim, i pored činjenice da je suština filmske priče "procurila" u javnost, i dalje u novinama čitamo različite priče.

Tako su jučer neki hrvatski mediji objavili da Angelina Joli pravi priču o legendarnom sarajevkosm mladom paru kojeg je CNN u svom dokumentarcu, urađenom prije nekoliko godina, nazvao "sarajevski Romeo i Julija".

Doduše, priča ima sličnosti, ali Anđelina u svome filmu ne govori o tome.

A, priča "sarajevskog Romea i Julije", Admire Ismić i Boška - Bate Brkića, počela je prije rata u Sarajevu. Dvoje mladih zaljubilo se i dočekalo rat u Sarajevu. Vidjevši da u opkoljenom gradu nema života, odlučili su sreću potražiti izvan BiH.

Međutim, nisu uspjeli, smrt je bila bliža od slobode, a veliki broj Sarajlija pamti tu priču.

Tražeći nekog od porodice, ovo dvoje nesretnih mladih ljudi, koji, nažalost, u tom ratnom vremenu nisu bili usamljen slučaj, uspjeli smo razgovarati sa Sarajkom Borkom Brkić koja je dobro upućena u ovu priču.

Kaže da je njen sin iz Miljacke izvlačio "sarajevskog Romea i Juliju".

"Za Batu me pitate, pa što odmah ne kažete. Eh, to je nesretna ljubavna priča. Toga se sjećam, jer se moj sin, koji sada živi u Italiji, družio s Admirom i Batom. Tog nesretnog dana izvlačio je njihova tijela iz Miljacke. Teško mi je o tome pričati. Ne želim, jer dosta ružnih priča je kružilo po Sarajevu koje su vezane za taj slučaj. Mladi su željeli pobjeći, a kako je došlo do tragedije na Vrbanja mostu znaju vojnici i s jedne i s druge strane. Oni bi trebalo da o tome pričaju, oni koji znaju. Admira je u farmericama nosila ogroman novac. To je bilo teško vrijeme u Sarajevu. Ono što vam mogu reći, i to je sigurno, između to dvoje mladih bila je čista ljubav, samo ljubav i ništa drugo", kaže Borka.

Tvrdi kako je Boškova majka Radmila Brkić još živa i da je radila u sarajevskom "Bosnalijeku", te da pretpostavlja da Admirina porodica nije više u Sarajevu, a ni u BiH.

Borka Brkić poručuje Angelini Joli, ako želi praviti priču o Admiri i Bati, neka to bude samo ljubavna priča, bez ikakve pozadine, jer to je, kako nam je rekla, bila prava ljubav.

Edu Šarkića upitali smo da nam kaže da li scenarij Džolijeve ima neke veze s pričom "sarajevskog Romea i Julije", što je on izričito negirao.

 

ljiljan.ba

 

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

Početak rata u Bosni i Hercegovini Mustafu Cerića je zatekao u Zagrebu, ali kada je počelo srpsko trijebljenje muslimana ni on nije sjedio skrštenih ruku: izganjao je sebi stipendiju i boravak u Maleziji. Svjedoci razgovora tvrde da mu je na svoj mehko-ciničan način na odlasku prigovorio i Alija Izetbegović. No, Cerić se nije obazirao, herojski je držao liniju prema Kuala Lumpuru, a u napadnutu Bosnu i Hercegovinu iz Malezije se vratio tek nakon što je na ratnom Obnoviteljskom saboru Islamske zajednice BiH, u režiji Stranke demokratske akcije, izabran za reisa. No, taj i takav patriota Cerić ne nalazi ničeg neukusnog da javno određuje mjeru bošnjačkog patriotizma, mjeri tuđe zasluge, pa čak i proglašava simbole borbe za odbranu Bosne i Hercegovine.

 

Posljednji Cerićev simbol odbrane države tako je postao i nekadašnji član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejup Ganić. Povod za višekratno ponovljenu Cerićevu izjavu je odluka londonskog suda kojom je odbijen zahtjev Srbije za Ganićevo izručenje Londonu. I zaista, šta su Atif Dudaković, Safet Zajko, Izet Nanić, Midhat Hujdur Hujka, Hajrudin Mešić, Mustafa Hajrulahović, Zaim Imamović... spram Ejupa Ganića! Ne samo da je nekadašnji član Predsjedništva države proglašen simbolom odbrane, već je Cerić odluku londonskog suda uporedio sa, vjerovali ili ne, Poveljom Kulina bana!

A ono što je najtragikomičnije u bahatom određivanju historije Bosne, i to "od Kulina bana do našijeh dana", jest da je Ejup Ganić povjerovao u Cerićeve riječi i počeo se ozbiljno u njih uživljavati. Raskošna demonstracija vrhunskog neukusa, posljednja nakon povratka iz Londona u Sarajevo, bilo je Ganićevo gostovanje u emisiji Senada Hadžifejzovića na TV1. Osokoljen pitanjima voditelja, Ganić je puku obznanio da je On simbol borbe za odbranu BiH, da za razliku od svih partija i političara jedino On zna kako bi trebalo izgrađivati i voditi državu, ali da je On iznad svih političkih stranaka te da je unatoč svojoj svetosti ipak spreman svakome u državi dati zadatke šta i kako da radi...

Ipak, vrhunac vlastite vulgarne oholosti Ejup Ganić je demonstrirao tvrdnjom da "država u Londonu za njega nije ništa uradila". Čak i oni koji su površno pratili makar djelić onoga što su državni organi i najviši državni funkcioneri činili nakon neutemeljenog beogradskog zahtjeva za ekstradiciju znaju da je Ganić izrekao krupnu neistinu. Naime, ne samo da je država Bosna i Hercegovina, čak i ovakva kakva jeste, sa svim svojim limitima, vodila ključne aktivnosti na Ganićevom oslobađanju, već se s pravom može reći da ne postoji nijedan građanin Bosne i Hercegovine, od proglašenja njene nezavisnosti do danas, za kojeg je država više učinila! To što Ganić ima obraza tvrditi to što tvrdi, rezultat je njegove egomanije i skrupuloznosti pojedinaca koji iz različitih razloga još uvijek ne žele otkriti istinu o tome kako je oslobođen Ganić. No, možda će i bez ovih svjedočanstava o odbrani "Kulinovog kolege" cijela storija biti puno jasnija kada na red dođu javnosti nepoznati detalji o finansiranju odbrane Ejupa Ganića i višemjesečnog boravka u Londonu njegove porodice "koja je jedina zaslužna za odluku londonskog suda".

bhdani / S. Pećanin

 

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost