Nalazite se ovdje:  »   Home Film "Čuvari noći" bh. kandidat za Oskara

"Čuvari noći" bh. kandidat za Oskara

Email Ispis PDF



Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine će za nagradu Oskar kandidirati film ČUVARI NOĆI, reditelja Namika Kabila i producentice Amre Bakšić Čamo.

Igrani film "Čuvari noći" premijerno je prikazan prošle godine na prestižnom Venecijanskom filmskom festivalu u okviru programa Sedmica kritike. Film je u Bosni i Hercegovini prikazan i distribuiran u januaru ove godine, a u međuvremenu je obišao desetine filmskih festivala.

Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već osmu godinu kandidira film američkoj akademiji u kategoriji za Najbolji strani igrani film. Podsjećamo da je na kandidaturu Udruženja filmskih radnika BiH 2001. godine, film "Ničija zemlja", Danisa Tanovića, i nominiran, a u martu 2002. godine i nagrađen prestižnom nagradom Oskar za najbolji strani film. Nakon toga, Udruženje je svake godine biralo kandidata i to: 2003. kandidat je bio film "Gori vatra", Pjera Žalice; 2004. film "Kod amidže Idriza", Pjera Žalice; 2005. "Sasvim lično", Nedžada Begovića; 2006. "Grbavica", Jasmile Žbanić, 2007. "Teško je biti fin", Srđana Vuletića, a prošle godine film "Snijeg", Aide Begić.

Ove godine "Čuvari noći" je bio jedini bosanskohercegovački film koji je ispunjavao propozicije Amerčke filmske akademije, baš kao što je prošle godine bio slučaj i sa filmom "Snijeg". Za narednu godinu već je izvjesno da ćemo imati više igranih filmova za kandidaturu s obzirom da Jasmila Žbanić, Adis Bakrač i Nedžad Begović već završavaju svoje filmove, Jasmin Duraković je u snimanju filma, a Danis Tanović također ovih dana počinje sa snimanjem svog četvrtog igranog filma. Prema ovim podacima, iduća godina bi mogla biti rekordna za produkciju igranog dugometražnog filma u Bosni i Hercegovini.

sarajevo-x.com

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

http://www.danisarajeva.com/wp-content/uploads//2009/04/dino-mustafic-andrej-nosov.jpgNeumrlu, ali načelno tačnu konstataciju: "Da Dine Mustafića nema, trebalo bi ga izmisliti", ipak je potrebno preformulirati. Dakle: Dine Mustafića ima, ali bi ga trebalo multiplicirati. Ovog energičnog i kreativnog reditelja i kulturnog poslenika ne nedostaje u javnom životu Bosne i Hercegovine, ali ni u javnom životu zemalja u okruženju, u kojima Mustafićeve predstave godinama beru lovorike kako gledatelja, tako i kritike.

Pored toga, Internacionalni teatarski festival MESS, koji je u proteklih 49 godina, otkako ga je etablirao pozorišni entuzijasta Juroslav Korenić, prešao put od festivala male i eksperimentalne scene do jednog od najsloženijih, a programski možda i najkvalitetnijih izvođačkih festivala u ovom dijelu Evrope, upravo je pod direktorskim vođstvom Dine Mustafića dosegao svoj zenit i međunarodnu afirmaciju. MESS sada ima razvijenu infrastrukturu, raznovrsne programske i edukacijske sadržaje od kojih se neki, poput Modula memorije, i ne vezuju striktno za period održavanja festivala, održava se u nekoliko gradova, od Srebrenice, preko Zenice do Sarajeva, a okuplja stotine internacionalnih umjetnika, novinara, kulturnih radnika... i sve to bez pompe, malograđanskih crvenih tepiha, VIP soba...

U gradu u kojem se svakodnevno nadmeću, kako ga Mustafić zove, "perfidni građanski nacionalizam" s jedne, i otvoreni, nepatvoreni, rigidni i moglo bi se reći zvanični nacional-fašizam, održavati moralni i/ili politički kredibilitet sve je teže, iz dana u dan. Isto, ili skoro isto, važi za kulturu - sve dok posjeta jednog holivudskog klauna, poznatog po skarednom, skoro bestijalnom ponašanju, bude značajnija i medijski i društvenoprihvatljivija od prvorazredne teatarske smotre, ljudi poput Dine Mustafića bit će marginalizirani, kao i njihov utjecaj. Ili, još gore, vazda će biti onih koji će tvrditi "da bi ga trebalo izmisliti", a malo onih koji će trud, vrijedan i predan rad, beskrajan talent znati cijeniti i valjano nagraditi. "Gospodine Danon, ne brinite, MESS je uvijek bio i ostat će antifašistički", poručio je Mustafić Oskaru Danonu kojem je ove godine direkcija MESS-a uručila svoje najveće priznanje, Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra. "Umjetnost je univerzalni izraz ljudskog ideala o slobodi i MESS je, shodno tome, i ove godine pozvao umjetnike iz svih krajeva svijeta, iz Francuske, Njemačke, Španije, Mađarske, Rusije, Austrije, Holandije, Italije, Srbije, Belgije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine… okupio je, dakle, teatarske umjetnike koji svojim idealizmom i promišljanjem brane i šire čovjekovu slobodu i koji pred najezdom nekog novog povampirenog fašizma svojim umjetničkim djelima prkosno ispisuju parolu No Pasarán!..." Dok ima onih koji još uvijek misle da nije passe tu frazu ofucanu poput majice s likom Che Guevare vrisnuti pred prepunom salom Narodnog pozorišta, u Sarajevu ima smisla koračati uzdignute glave.

E. Hadžović / bhdani

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost