Nalazite se ovdje:  »   Home EU Ništa od ukidanja viza za BiH!?

Ništa od ukidanja viza za BiH!?

Email Ispis PDF

Bosna i Hercegovina ipak neće u julu dospjeti na bijeli šengen, slažu se stručnjaci u EU i BiH koji se bave liberalizacijom viznog režima.

Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju za zemlje zapadnog Balkana, u četvrtak  je "Nezavisnim" potvrdila da je vizna liberalizacija moguća u julu, ali da je taj datum iz današnje perspektive previše optimističan.

"Mislim da je juli van domašaja iz nekoliko razloga, ali dobro je da smo zahvaljujući pritisku i naporima iz Slovenije barem počeli razgovarati o ranijim datumima", rekla je Fajonova.

Ona je rekla da je razlog za moguće odgađanje odluke o liberalizaciji viznog režima u tome što će doći do izvjesnih kašnjenja u procedurama za viznu liberalizaciju na strani Evropske komisije.

"Eksperti Komisije koji su nedavno posjetili vašu zemlju će svoj izvještaj predstaviti krajem aprila, a Evropska komisija će proces liberalizacije uputiti u proceduru tek krajem maja, što je, iskreno rečeno, kasnije od onoga što smo mi očekivali da će se desiti", rekla je Fajonova.

I Samir Rizvo, šef Interresorne grupe za liberalizaciju viznog režima, slaže se sa procjenom Fajonove da je juli teško doseći.

"S obzirom na brzinu kojom u Evropskoj komisiji rade na finalnoj procjeni i na sve preostale procedure, vjerovatno taj datum nije realan, ali još mislim da je moguće da se to desi", rekao je Rizvo.

On je rekao da je Evropska komisija sugerisala bh. vlastima da se imenuje direktor na čelo novoformirane Agencije za borbu protiv korupcije.

"Mi smo usvojili zakon i osnovali to tijelo, što je bio uslov u "mapi puta" za liberalizaciju. Sada se sugeriše da bi bilo dobro da se imenuje direktor te agencije, što ranije nije bio uslov. Parlament je donio zaključak da se imenuje vršilac dužnosti dok se ne izvrši procedura za imenovanje direktora, kako ne bismo gubili vrijeme", rekao je Rizvo.

On je dodao da je ovo treći put da Evropska komisija odlaže odluku o liberalizaciji viznog režima.

"Nama je već tri puta prolongirano dostavljanje finalne procjene. Prvi put je rečeno da će to biti sredinom marta, pa onda prije Uskrsa, a evo prođe i Uskrs a izvještaja još nema. Očigledno je da se procedura malo odugovlači, ali o razlozima ne mogu pretpostavljati, niti nagađati", rekao je Rizvo.

Aleksandar Obradović, portparol predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića, rekao je da je Špirić apelovao na parlament BiH da se ispune i ovi dodatni uslovi.

"Ne treba tražiti krivce. Moramo uraditi sve što je do nas da se svi zahtjevi ispune. Zato je predsjedavajući parlamentarcima i rekao da to shvate jako ozbiljno i provedu sve preostale procedure", rekao je on.

Fajonova je navela da BiH ne bi trebalo da bude obeshrabrena ako dođe do odgađanja i da ne traži krivce u EU, nego da se fokusira na ispunjavanje svih preostalih obaveza.

Miguel Anhel Moratinos, španski ministar inostranih poslova, i James Steinberg, zamjenik američkog državnog sekretara, izjavili su u srijedu u Sarajevu da će čelnici EU na junskom samitu u Sarajevu objaviti ukidanje viza za građane BiH.

U BiH se neće ponoviti slučaj "Azilant", smatra Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju za zemlje zapadnog Balkana.

Građani Srbije i Makedonije, mahom albanske nacionalnosti, su viznu liberalizaciju iskoristili kako bi u zemljama EU podnijeli zahtjeve za dobijanje azila, što je ugrozilo bijeli šengen za te dvije zemlje.

"Ono što se desilo u Srbiji i Makedoniji može se iskoristiti da naučimo lekciju i mislim da su vlasti BiH i Albanije naučile lekciju. Vlastima u Tirani i Sarajevu sam nedavno preporučila da započnu sa kampanjom upoznavanja građana šta vizna liberalizacija znači i da ima određena ograničenja. Obje vlade su me uvjerile da će započeti sa takvom kampanjom", navela je Fajonova.

 

24sata.info

 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

Scena koju mi je opisalo više očevidaca dogodila se 1996. godine u zgradi Zemaljskog muzeja u Sarajevu, u kojoj se tada sastajalo prvo poratno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Tokom jednog od sastanaka članova Predsjedništva s diplomatima iz zemalja Kontakt-grupe, Momčilo Krajišnik je iznio zahtjev da Bosna i Hercegovina mora imati tri međunarodna pozivna telefonska koda, a ne jedan, kao sve druge države na svijetu.

Prvi je reagirao francuski predstavnik u Kontakt-grupi, i to podržavši Krajišnikov prijedlog. Kad je čuo šta govori njegov kolega, od stola je žustro ustao Richard Holbrooke, prišao Francuzu, uhvatio ga za revere odijela, odigao sa stolice i dreknuo u lice: "O čemu ti pričaš?!" Rasprava o telefonskom kodu je time završena i od tada se iz inozemstva ni s Palama ni s Grudama ne može uspostaviti telefonska veza ako se prvo ne okrene 387.

Prateći sve što danima nakon kapitulacije pred Miloradom Dodikom u Prudu o katastrofalnom sporazumu govori Sulejman Tihić, stalno mi se po glavi mota opisana scena iz Zemaljskog muzeja. Razmišljam: ima li ikoga, ako to već ne mogu biti ja, ko će Tihića uhvatiti za revere, dobro ga prodrmati i u lice mu viknuti:"Šta ti je, o čemu pričaš, budalo?"

Naime, Tihićev pristanak na Dodikov ultimatum da se državna imovina Bosne i Hercegovine dijeli na tri dijela, pri čemu bi entiteti podijelili lavovski dio, a ostatak bi pripao državi, u motivu i suštini se nimalo ne razlikuje od Krajišnikovog zahtjeva za tri telefonska koda za jednu državu. Pristankom na odricanje od državne imovine i potkopavanjem temelja vlastite države, Tihić je ostvario jedini cilj koji ga je zanimao: međunarodnoj zajednici pokazati da je, eto, s laktaškim Voždom moguće postići sporazum, samo kad bi umjesto Harisa Silajdžića legitimni predstavnik Bošnjaka bio - on. Iako za pripremanje vlastite prudske sramote nikoga u stranci nije obavještavao (upućeni tvrde da ni njegov najbliži suradnik Mirsad Kebo o sastanku i sporazumu nije imao pojma dok nije čuo vijest u medijima da je potpisan), nije da se Tihić ni s kim nije konsultirao: dan prije sastanka nenajavljeno je posjetio srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, pa je valjda zato u sporazum unijeto rješenje o "ustavnom zakonu" koje postoji u Ustavu Srbije, ali ne i u Ustavu BiH. I nije da Tihić nema snažnu međunarodnu podršku za kapitulaciju pred Dodikom: diplomatski krugovi u Sarajevu govore da je tek zahvaljujući američkoj intervenciji osujećen žestoki pritisak Rusije i Francuske - tradicionalnih "prijatelja" države Bosne i Hercegovine - da se u posljednjoj rezoluciji Savjeta sigurnosti Ujedinjenih nacija (S/RES/1845, The Situation in Bosnia and Herzegovina, od 20. 11. 2008. godine) unese i eksplicitna podrška Savjeta sigurnosti Sporazumu iz Pruda. A nije da Tihić već nije nagrađen od tradicionalnog "prijatelja" Bosne i Hercegovine - svi ovdašnji učesnici posljednjeg zasjedanja Vijeća za provedbu Mirovnog sporazuma u Bruxellesu su se, nakon završetka sjednice, vratili kući, samo je Sulejman Tihić proveo tri dana u Parizu, na poziv francuske vlade.

Očito, i Francuzi znaju ono što zna direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević - kako kupiti Tihićevu podršku. I Čaušević se, kao i Francuska, na sve načine bori za svoje interese - Čauševićev je da ponovo bude izabran na istu funkciju. I kako je on osigurao Tihićevu podršku? Da ga časti putovanjem u Pariz - bio je; zato mu je na raspolaganje stavio patrolni čamac Državne granične službe, kojim Tihić plovi Savom (a ne Senom) kad posjećuje zavičaj, a uz to mu je i sin primljen na posao u odjeljenje Uprave za indirektno oporezivanje u Šamcu. (Je li se pravilno kaže Šamcu ili Bosanskom Šamcu? Zahvaljujući Tihićevom prudskom partneru, znamo kako se kaže Brod i Kostajnica, ne znam šta je s Bosanskim Šamcem, da li je preživio Tihićevo partnerstvo s Dodikom?)

A sada, da se uozbiljimo: da se upotreba termina poput patriot nije toliko ofucala, Sulejman Tihić bi apsolutno zaslužio da iza njegovog imena stoji ta apozicija. Ovako: veleizdajnik!

bhdani / S. Pećanin

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost