"Izmjene i dopune Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH potrebne su radi produženja mandata međunarodnih sudija i tužilaca u državnim pravosudnim institucijama BiH nakon isteka njihovog sadašnjeg mandata početkom januara 2010. godine." Tako je govorio Valentin Inzko u julu ove godine. Otišao je i korak dalje, pa je o tome pisao i Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Vijeća ministara, podsjećajući ga na apel Vijeća za primjenu mira (PIK) koje je apelovalo da se "organi vlasti BiH ohrabre da potvrde svoje opredjeljenje za jačanje vladavine prava preduzimanjem potrebnih koraka da bi se produžili mandati međunarodnim sudijama i tužiocima". Inzko je tada Špirića upozorio da ovom procesu "nisu potrebna nikakva dodatna odlaganja", jer bi to samo rezultiralo podrivanjem kapaciteta pravosudnog sistema BiH u ispunjavanju svog mandata na nezavisan, održiv i uspješan način, što je suštinski element euroatlantske integracije. Spominjao je tada Inzko da strane sudije i tužioci u BiH imaju podršku Evropske unije i predsjednika Haškog tribunala.
U isto vrijeme Milorad Dodik, premijer RS-a, je kategorično ponavljao: "Strane sudije i tužioci će otići iz BiH", dodajući da će nakon toga "preispitati način rada Suda i Tužilaštva BiH koji su mjesta nepravde i selekcije i selektivnog procesuiranja". Što je Dodik rekao, to su njegovi poslanici proveli u Parlamentu BiH tako da amandmani nisu prošli. No, Inzko je dobio zeleno svjetlo Vijeća za provođenje mira da u ovom slučaju upotrijebi svoje bonske ovlasti i nametne odluku o ostanku stranih sudija i tužilaca. Nezvanične informacije iz OHR-a su išle tome u prilog i samo se čekalo da visoki predstavnik objavi svoju odluku.
Međutim, dok je još u julu bio decidan po ovom pitanju, Inzko je već u septembru korigirao svoje stavove: "Mislim da su strani sudci ovdje dobrodošli. Koliko raspolažem informacijama, u zgradi Vlade RS-a sjede strani pravnici, kao i ovdje u Sarajevu. Mislim da je dobro da oni završe posao koji su započeli, ali za budućnost mislim da je bolje da Bosanci sami preuzmu sve u svoje ruke." Do tada su se već čule Dodikove prijetnje da će u RS-u raspisati referendum na kojem će se građani RS-a izjasniti o mogućoj odluci visokog predstavnika da produži mandat stranim sudijama i tužiocima u BiH.
Onda je prije nekoliko dana iz OHR-a procurila nezvanična informacija prema kojoj Inzko neće uraditi ništa po pitanju ostanka stranih sudija i tužilaca?! Ostat će samo jedan broj onih koji rade u Odjelu za ratni zločin. Svi ostali van iz BiH! Ko će preuzeti oko 200 njihovih predmeta, niko ne zna. A upravo među tih 200 slučajeva koji se rade u Sudu i Tužilaštvu BiH kriju se razlozi zbog kojih je Dodik, koji ne dozvoljava da mu sude muslimani, insistirao i da stranci odu. U tome je imao podršku Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, koji se također procesuira na državnom nivou. Svakako ne treba zaboraviti istrage protiv Nedžada Brankovića, Edhema Bičakčića, Fahrudina Radončića...
To što će ispunjavanje želja Dodiku dovesti u pitanje prije svega istragu protiv njega, koju rade upravo stranci, Inzku očito nije bilo bitno. Taj mali čovjek, koji ima zvučnu funkciju visokog predstavnika, nije se usudio suprotstaviti Dodiku, niti rizikovati da ovaj ostvari svoje prijetnje. A kada je posljednji (i prvi put) put upotrijebio svoje bonske ovlasti, Dodik mu je jasno poručio: "Ovo ti je zadnji put da si to uradio!" Saginjući glavu i kleknuvši pred Dodika Inzko će svojim nerazumnim postupcima nanijeti nepopravljiv udarac bh. pravosuđu, a pri tome poslati jasnu poruku da bahatost, nasilnost, prijetnje i uvrede koje je proteklih mjeseci na njegovu adresu upućivao Dodik jesu jedini jezik koji razumije, odnosno poštuje. Uz to, za razliku od većine dosadašnjih visokih predstavnika koji su svoj mandat provodili uglavnom s glavom u pijesku, ne talasajući previše i ulažući sav napor da zadrže status quo u BiH, Inzko je otišao korak dalje - doduše unazad - zadajući udarac i pravu i pravdi u BiH.
Dž. Karup-Druško / bhdani
Krovno udruženje bh. organizacija u Holandiji Platforma građana BiH pozvalo je bh. građane koji žive u toj zemlji da se 26. oktobra pridruže mirnim demostracijama ispred zgrade Tribunala povodom početka suđenja Radovanu Karadžiću.
EU 
