Nalazite se ovdje:  »   Home Crna hronika Džaferović naložio uplatu putarine na račun BPK umjesto FBiH

Džaferović naložio uplatu putarine na račun BPK umjesto FBiH

Email Ispis PDF

Svjedočenjem Sulejmana Dautovića, bivšeg poreznog inspektora u Tuzlanskom kantonu, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo nastavljeno suđenje Ramizu Džaferoviću (1959.), nekadašnjem generalnom direktoru Federalne porezne uprave, optuženog za zloupotrebu položaja ili ovlasti iz 1997., odnosno 1999. godine.
 
Iskaz svjedoka optužbe fokusiran je na dva dokumenta (materijalni dokazi iz spisa) - zapisnik i prvostepeno rješenje iz novembra 1999. godine, koji su sačinjeni nakon provedenog postupka inspekcijskog nadzora u tadašnjem preduzeću "Energoinvest - Energopetrol", a što je u vezi s inkriminacijama iz tačke dva optužnice.

Prema navodima iz tačke 2. optužnice, Džaferović je 20. decembra 1999. u svojstvu generalnog direktora Federalne porezne uprave naložio preduzeću "Energoinvest-Energopetrol" da, umjesto na račun budžeta FBiH, iznos od 1.648.816 KM (putarinu) uplati na račun budžeta Bosanskopodrinjskog kantona, čime su za isti iznos oštećeni federalni i budžeti kantona.

Odgovarajući na upite tužitelja, svjedok Dautović potvrdio je autentičnost zapisnika sačinjenog nakon združene akcije inspekcijskog nadzora u FBiH te konkretno u spomenutom preduzeću čiji je predmet bio nadzor i kontrola obračuna i uplate svih javnih prihoda.

S obzirom na protek vremena, svjedok se nije mogao detaljnije izjasniti o tome šta je spomenutim zapisnikom utvrđeno, te koje su porezne obaveze bile naložene "Energoinvestu-Energopetrolu" u pogledu naknade za puteve iz maloprodajne cijene nafte.

Pojasnio je da nakon zapisnika na koji porezni obveznik ima pravo prigovora u određenom roku slijedi donošenje prvostepenog rješenja o uplati javnih prihoda (u roku od pet dana, prema Zakonu o Poreznoj upravi FBiH) u kojem su precizirani - vrsta obaveze, uplatni račun, mjesto izmirenja obaveze...

Govoreći o metodologiji rada, svjedok je kazao da prvostepeno rješenje donosi porezni inspektor te da mu nije poznato da li je direktor Porezne uprave mogao donijeti takvo ili dopunsko rješenje.

Kazao je i da mu nije poznato da li je u konkretnom slučaju "Energoinvest-Energopetrol" uložio prigovor, navodeći da bi u slučaju greške u prvostepenom rješenju, takvo rješenje bilo povučeno, odnosno stavljeno van snage, te doneseno novo rješenje.

Optuženi Džaferović kazao je da nema primjedbi u pogledu predočenih zapisnika i rješenja, ali je uputio prigovor tužitelju koji, kako je optuženi prokomentirao, nastoji minimizirati ulogu tadašnjeg generalnog direktora Federalne porezne uprave.

Nadalje, optuženi je upitao svjedoka da li je u spomenutoj združenoj akciji inspekcijskog nadzora, vođenoj na nivou FBiH bio u dvostrukoj ulozi - kantonalnog, odnosno federalnog poreznog inspektora, na što je svjedok odgovorio potvrdno.

Nastavak pretresa u ovom predmetu zakazan je za 16. februar, kada bi trebalo uslijediti ispitivanje svjedoka optužbe - Amira Šatare i Kerima Lučarevića.
fena
 

Add comment


Security code
Refresh

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

 

"Izmjene i dopune Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH potrebne su radi produženja mandata međunarodnih sudija i tužilaca u državnim pravosudnim institucijama BiH nakon isteka njihovog sadašnjeg mandata početkom januara 2010. godine." Tako je govorio Valentin Inzko u julu ove godine. Otišao je i korak dalje, pa je o tome pisao i Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Vijeća ministara, podsjećajući ga na apel Vijeća za primjenu mira (PIK) koje je apelovalo da se "organi vlasti BiH ohrabre da potvrde svoje opredjeljenje za jačanje vladavine prava preduzimanjem potrebnih koraka da bi se produžili mandati međunarodnim sudijama i tužiocima". Inzko je tada Špirića upozorio da ovom procesu "nisu potrebna nikakva dodatna odlaganja", jer bi to samo rezultiralo podrivanjem kapaciteta pravosudnog sistema BiH u ispunjavanju svog mandata na nezavisan, održiv i uspješan način, što je suštinski element euroatlantske integracije. Spominjao je tada Inzko da strane sudije i tužioci u BiH imaju podršku Evropske unije i predsjednika Haškog tribunala.

U isto vrijeme Milorad Dodik, premijer RS-a, je kategorično ponavljao: "Strane sudije i tužioci će otići iz BiH", dodajući da će nakon toga "preispitati način rada Suda i Tužilaštva BiH koji su mjesta nepravde i selekcije i selektivnog procesuiranja". Što je Dodik rekao, to su njegovi poslanici proveli u Parlamentu BiH tako da amandmani nisu prošli. No, Inzko je dobio zeleno svjetlo Vijeća za provođenje mira da u ovom slučaju upotrijebi svoje bonske ovlasti i nametne odluku o ostanku stranih sudija i tužilaca. Nezvanične informacije iz OHR-a su išle tome u prilog i samo se čekalo da visoki predstavnik objavi svoju odluku.

Međutim, dok je još u julu bio decidan po ovom pitanju, Inzko je već u septembru korigirao svoje stavove: "Mislim da su strani sudci ovdje dobrodošli. Koliko raspolažem informacijama, u zgradi Vlade RS-a sjede strani pravnici, kao i ovdje u Sarajevu. Mislim da je dobro da oni završe posao koji su započeli, ali za budućnost mislim da je bolje da Bosanci sami preuzmu sve u svoje ruke." Do tada su se već čule Dodikove prijetnje da će u RS-u raspisati referendum na kojem će se građani RS-a izjasniti o mogućoj odluci visokog predstavnika da produži mandat stranim sudijama i tužiocima u BiH.

Onda je prije nekoliko dana iz OHR-a procurila nezvanična informacija prema kojoj Inzko neće uraditi ništa po pitanju ostanka stranih sudija i tužilaca?! Ostat će samo jedan broj onih koji rade u Odjelu za ratni zločin. Svi ostali van iz BiH! Ko će preuzeti oko 200 njihovih predmeta, niko ne zna. A upravo među tih 200 slučajeva koji se rade u Sudu i Tužilaštvu BiH kriju se razlozi zbog kojih je Dodik, koji ne dozvoljava da mu sude muslimani, insistirao i da stranci odu. U tome je imao podršku Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, koji se također procesuira na državnom nivou. Svakako ne treba zaboraviti istrage protiv Nedžada Brankovića, Edhema Bičakčića, Fahrudina Radončića...

To što će ispunjavanje želja Dodiku dovesti u pitanje prije svega istragu protiv njega, koju rade upravo stranci, Inzku očito nije bilo bitno. Taj mali čovjek, koji ima zvučnu funkciju visokog predstavnika, nije se usudio suprotstaviti Dodiku, niti rizikovati da ovaj ostvari svoje prijetnje. A kada je posljednji (i prvi put) put upotrijebio svoje bonske ovlasti, Dodik mu je jasno poručio: "Ovo ti je zadnji put da si to uradio!" Saginjući glavu i kleknuvši pred Dodika Inzko će svojim nerazumnim postupcima nanijeti nepopravljiv udarac bh. pravosuđu, a pri tome poslati jasnu poruku da bahatost, nasilnost, prijetnje i uvrede koje je proteklih mjeseci na njegovu adresu upućivao Dodik jesu jedini jezik koji razumije, odnosno poštuje. Uz to, za razliku od većine dosadašnjih visokih predstavnika koji su svoj mandat provodili uglavnom s glavom u pijesku, ne talasajući previše i ulažući sav napor da zadrže status quo u BiH, Inzko je otišao korak dalje - doduše unazad - zadajući udarac i pravu i pravdi u BiH.

Dž. Karup-Druško / bhdani

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost