Nalazite se ovdje:  »   Home Biznis Posao

Posao

Bradvica direktor, Boras i Galić izvršni direktori

Nadzorni odbor mostarskog "Aluminija" imenovao je Ivu Bradvicu za direktora ove kompanije, a Željka Borasa i Mladena Galića za za izvršne direktore u narednom četvorogodišnjem periodu.
 
Oni su do sada obavljali ove funkcije kao vršioci dužnosti, ali zbog značajnog smanjenja očekivanih gubitaka u kratkom periodu, te uloženih napora u prevladavanju krize, Nadzorni odbor je odlučio da nema razloga čekati krajnji rok za prelazno razdoblje od pola godine, saopšteno je iz "Aluminija".

"Ova je uprava u vrlo kratkom razdoblju od njihovog imenovanja, 3. decembra prošle godine, pokazala da zna voditi mudru politiku koja već sada daje izvrsne rezultate i obećava da će njihov kvalitetan program biti proveden", rekao je predstavnik inostranog kapitala u Nadzornomu odboru "Aluminija" Niko Kuliš.

Članovi Nadzornog odbora usvojili su program rada "Aluminija", kojim je predviđeno zaključenje ove godine s pozitivnim finansijskim ishodom, te odluku o provođenju neophodnih i zakonom obavezujućih aktivnosti u vezi sa redovnim ljekarskim pregledima zaposlenih.
srna

 

 

Ekonomija žrtva političkih podjela u BiH

Entitetskom linijom mnoga su bh. područja podijeljena tako da pojedini dijelovi entiteta zahvataju najdinamičnije jezgro makroregije, dok u drugom entitetu ostaju dijelovi regije sa slabim šansama za privredni razvoj.

"Entitetska linija unakazila je mnoge bh. regije koje su prije Daytonskog sporazuma funkcionirale kao jednistvene geografske i ekonomske cjeline", kaže bh. ekonomski ekspert dr. Boris Tihi.

"Daytonska granica je obezglavila velika preduzeća kao što su Energoinvest, Šipad, Unis itd. Sada imamo po dva preduzeća, glava je u jednom, a fabrike u drugom entitetu. To su ogromni gubici", kaže prof. Tihi.

Tako se samo na uzajamnom povezivanju cjelina nekadašnjih privrednih giganata gube ogromna sredstva. "Došli smo do podatka da se 40 posto efekata dobre predratne realizacije gubi u odnosu na postojeću", kaže prof. Tihi.

Zbog administrativnih problema oklijevaju i strani investitori, a kako oni ne donose samo kapital već i tehnologiju, gubici su mnogostrani, upozorava prof. Tihi, podsjećajući da "neprirodna entitetska linija" ne škodi samo ekonomiji.

Daleko je Banjaluka

"Prije rata Sarajevo je imalo deset općina i onda općina Pale upadne u drugi sistem. Ti ljudi na Palama, koji su navikli da idu u bolnice u Sarajevu, da im djeca ovdje idu u škole, na fakultete, odjednom su odsječeni. Daleko je Banjaluka. Neprirodno je to", kaže dr. Tihi.

2003. Evropska unija u BiH pokreće projekt regionalnog razvoja (EURED) kako bi se u ovoj zemlji definirale funkcionalne ekonomske regije.  Zahvaljujući Evropskoj komisiji, formirano je pet ekonomskih regija i isto toliko razvojnih agencija sa sjedištima u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli i Zenici.

Iako je cilj projekta smanjenje razlika u razvijenostima pojedinih regija, političari ga ne prihvataju jer granice regija prelaze entitetsku liniju razgraničenja, kaže direktor Sarajevske regionalne razvoje agencije (SERDA) Šefkija Okkerić.

Previše nivoa vlasti

"Entiteti, posebno Republika Srpska, pokušavaju centralizirati svoj ekonomski prostor i zatvaraju ekonomsko poslovanje. Imamo dosta problema sa takvim pristupom, dok u Federaciji BiH imamo nedovoljnu fokusiranost na ekonomski razvoj, a uključeno je i previše nivoa vlasti", kaže Okerić.

Zato su ekonomski pokazatelji stanja u BiH veoma loši. "BiH u evropskim okvirima ima najlošiji poslovni ambijent, podijeljen ekonomski prostor, a razlike između najrazvijenijih i najnerazvijenijih općina u BiH su i 17 puta", ističe Okerić.

To su razlozi ekonomske stagnacije ili propadanje područja koja su entitetskom linijom odsječena od prirodnih ekonomskih centara. Sve je manji broj firmi, uslovi života su sve teži, a stanovništvo se raseljava. Takva područja, tvrde analitičari, "ožive samo uoči izbora, kada ih posjete političari iz udaljenih cenatara moći".

 

DW

 

"Privatna inicijativa pokretač razvoja svakog društva"

Vodeći regionalni poduzetnici iz privatnog sektora okupili su se danas u Sarajevu na okruglom stolu o temi "Uticaj privatnog sektora na razvoj društva“ koji je organizirala ASA Prevent grupacija.
 
U pozdravnom obraćanju osnivač ASA Prevent Grupacije Nijaz Hastor istakao je da je cilj današnjeg okupljanja vodećih poduzetnika razmjena iskustava i mišljenja o ulozi privatnog sektora u društvenom i privrednom razvoju regije te o izazovima i prilikama s kojima se susreću kompanije.

"Privatna inicijativa, neovisno na kojem nivou, pokretač je razvoja svakog društva, pa i društava u jugoistočnoj Evropi“, kazao je Hastor.

Govoreći o ASA Prevent Grupaciji, Hastor je rekao da je ona među pet vodećih u BiH, ali da je na prvom mjestu u zemlji kada su u pitanju privatne grupacije te da se nalazi među 50 vodećih grupacija u regionu.

O izazovima modernog poslovanja i ulozi privatnog sektora na razvoj regije i država govorio je član Uprave Agrokora (Hrvatska) Ante Todorić.Naglasio je da su investicije ključ gospodarskog oporavka cijele regije i pokretanja njenog razvoja.

Todorić je naglasio potencijale u oblasti turizma, energetike, drvne industrije, kao i poljoprivrede koja ima velike izvozne mogućnosti i nespornu konkurentnost na globalnom tržištu.

Kazao je da se i u malim zemljama ako su dobro organizirane i imaju kadrove, snagu i znanje mogu stvoriti velike kompanije koje će stvarati dodanu vrijednost i biti okosnica razvoja i srednjih i manjih firmi.

"Ukupne investicije koje je Agrokor napravio u zadnjih deset godina premašuju četiri milijarde eura. Agrokor je investirao u konkurentnost, tehnologiju i u 37.000 zaposlenih. Agrokor je prvi poslodavac u Adria regiji i 18 grupa u centralnoj i istočnoj Evropi“, kazao je Todorić napominjući da su ljudi najvredniji kapital i da se u Agrokoru konstantno ulaže u znanje i talent.

"U BiH smo investirali u zadnjih deset godina više od 150 miliona eura, čistog kapitala. Agrokor danas ima prihod u BiH od 330 miliona eura i zapošljava 5.000 ljudi. Agrokor je danas najbolji pokazatelj da u BiH ima prostora za investiranje i stvaranje dodane vrijednosti“, kazao je Todorić.

Šef Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za BiH Giulio Moreno je rekao da je budućnost ovog regiona u privatnom sektoru, a ne u politici.

"Mislimo da je uloga vodećih kompanija ključna i puno bitnija od uloge političara", rekao je Moreno.

Po njegovim riječima, EBRD zbog toga u BiH i regionu investira u različite oblasti, posebno u infrastrukturu. EBRD ima u planu trogodišnju strategiju koja je fokusirana na privatni sektor, posebno na agrokulturu, autoindustriju, sektor aluminija i energetski sektor.

"EBRD je vaš partner i posvećeni smo da podržimo razvoj ove zemlje i regiona", naveo je Moreno i dodao da je budućnost ovog regiona u integracijama koja će postati sve efikasnije.

Osnivač Strateks savjetovanja Branko Greganovič (Slovenija) rekao je da su u regiji ključni faktori mir i sigurnost te infrustruktura, te da su oba faktora dominantno pod uticajem politike i međunarodne zajednice.

U tom smislu naglasio je važnost povezivanja privatnog sektora u regiji i da se na taj način uspostavi konstantan i sistematičan pritisak na političare i međunarodnu zajednicu, a sve radi otklanjanja prepreka razvoju regije.
fena
   

Olovo dobija alternativno napajanje električnom energijom

Saradnjom općina Olovo i Ilijaš, te Elektroprivrede BiH (EPBiH), Olovo će za maksimalno tri mjeseca dugoročno riješiti višegodišnji problem napajanja električnom energijom u zimskim mjesecima.
U utorak su direktori EPBiH i tuzlanske firme Deling, pobjednice na međunarodnom tenderu, Amer Jerlagić i Omer Delalić, potpisali ugovor vrijedan 1,5 miliona KM o alternativnom napajanju Olova električnom energijom iz Vareša preko Nišića s dva srednjonaponska voda ukupne dužine od oko 19 kilometara, saopćeno je iz JP Elektroprivreda.

Postavljanjem vodova gotovo će se u potpunosti izbjeći beznaponske pauze u zimskim mjesecima koje su nastajale na vodovima iz pravca Kladnja prema Olovu, jedinim dosadašnjim izvorom električne energije za općinu Olovo.

"Olovo izlazi iz svojevrsne energetske ovisnosti od uspješnosti funkcionisanja dalekovoda iz Kladnja čiji je rad često bio uslovljen klimatskim ćudima planinskog prevoja Karaula", istakao je prilikom potpisivnja ugovora Amer Jerlagić.

Olovo će dobiti alternativni izvor električne energije čime se osigurava kontinuirano, kvalitetno i sigurno napajanje električnom energijom domaćinstava i privrede olovske općine, te Vareša i nekih manjih okolnih mjesta.

"Firma Deling je spremna da ugovorene poslove završi za 45 dana, umjesto za planiranih 90 dana, i mi ćemo učiniti sve da taj svoj rok i ostvarimo jer za to imamo značajnu pomoć i od lokalne zajednice", rekao je Omer Delalić.

Ugradnjom podzemnog kabla na trasi dugoj oko 19 kilometara značajno će se poboljšati i uvezivanje distrubutivnih mreža ED Sarajevo i ED Zenica.
fena
 

Surova realnost BiH: Zaposleni na ivici bijede, preživljavanje zahvaljujući rođacima u inostranstvu!

Svaki treći siromašni građanin BiH u 2009. bio je zaposlen, pokazuje izvještaj Svjetske banke. Siromašni radnici ujedno su i najbrojnija grupa onih koji žive u bijedi, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, jedan hranilac porodice izdržava dvoje-troje ukućana.

Sedam od deset siromašnih živi u domaćinstvima na čijem su čelu osobe koje nemaju više od osnovnog obrazovanja. Ti izdržavani članovi porodice troše osam posto manje od onih čiji domaćin ima srednju školu, a za četvrinu manje od onih koje izdržavaju zaposleni sa višom stručnom spremom, piše Euroblic.

Takođe, standard stanovništva posljednjih mjeseci pada. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata po službama izgleda ovako: Državna uprava 1.053 KM; Zdravstvo 1.017 KM; Obrazovanje 893 KM: Trgovina 589 KM; Građevinarstvo 564 KM; Prerađivačka industrija 551 KM; Ugostiteljstvo 526 KM.

Prosječna plata je, recimo u prerađivačkoj industriji u RS u avgustu u prosjeku iznosila 551 KM, što je manje za 18 KM manje nego u julu. S tim iznosom nije mogao da prehrani porodicu jer je samo za mjesečne troškove hrane četvoročlane porodice potrebno oko 590 KM. Da napuni cijelu potrošačku korpu od 1.639 KM morao bi da obezbijedi tri svoje plate.

U udruženjima potrošača kažu da se, kao i u svim sirotinjskim zemljama, umijeće preživljavanja svodi na zaduživanje i minimalno zadovoljenje potreba. Kupuje se jeftinija, a zasitnija hrana. Najviše se troši brašno, hljeb i tjestenina. Mlijeko se takođe troši, međutim, građani BiH troše duplo manje mesa nego stanovništvo u Evropskoj uniji. U odnosu na njih domaće stanovništvo jede i 20 posto manje voća.

Iz Udruženja potrošača BiH upozoravaju da u BiH 18 posto građana BiH živi sa tri marke dnevno, za šta se može kupiti hljeb i mlijeko. Predsjednik Udruženja Mesud Lakota kaže kako onda ne čudi što je većina porodica zadužena do guše, a kredite podiže da bi preživjeli. U prilog tome govore i podaci Svjetske banke - skoro 74 posto domaćinstava koja su bila zadužena koristilo je najmanje petinu svog dohotka za vraćanje duga. Čak 59 posto za serivisiranje dugova trošilo je više od 30 posto primanja.

Životni standard u posljednjih pet godina nije se pomjerio ni za centimetar jer je i 2005, kao i danas, za zadovoljenje potreba jedne četveročlane porodice bilo potrebno dvije do dvije i po plate. Lakota tvrdi da realno lošije živimo nego lani.

"Međutim, i to se računa prema statističkim podacima, prema kojima je trenutna plata u BiH 800 KM, ali treba imati na umu da armija ljudi radi kod privatnika za 400 KM. Samo 17 posto omladine radi, a polovina penzionera mjesečno primi oko 290 KM. Ako samo jedna osoba u domaćinstvu ima primanja, onda je situacija katastrofalna", upozorava Lakota.

Inače, mladi umjesto da rade, sjede kući, a izdržavaju ih roditelji - stopa nezaposlenosti najproduktivnijih u dobi između 25 i 49 godina je poražavajućih 25 posto. On dodaje da se mnoge porodice "drže" zahvaljujući rođacima u inostranstvu koji im šalju novac, piše "EuroBlic".


 24sata.info

   
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »

Turnir - FC Sarajevo 92

Turnier_2011
SPONZORI_SARAJEVO_NEW_2

 

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

Višegodišnja pravna bitka za ukidanje viza razotkrila je iritirajuću činjenicu u vidu nesposobnosti, a nerijetko i neshvatljive nezainteresiranosti bh. vlasti da svojim građanima omoguće slobodno kretanje evropskim kontinentom. Samo naš ambasador u Bruxellesu Osman Topčagić zna kroz kakve je diplomatske muke prolazio i zbog čega mu je sve, ni krivom ni dužnom, crvenio obraz pred evropskim parlamentarcima.

Međutim, ovaj maratonski proces pokazao je da naša zemlja ima i iskrene prijatelje, istrajne lobiste, na koje se Topčagić uvijek mogao osloniti. Među takvima posebno mjesto pripada Slovenki Tanji Fajon. Upornim, zapravo strastvenim zalaganjem za vraćanje slobode kretanja Bosancima i Hercegovcima Tanja Fajon (39) stekla je velike simpatije građana koji već godinama čekaju ukidanje viza. Nekadašnja novinarka Radija Glas Ljubljane i Televizije Slovenije, tu je karijeru zamijenila političkom i danas ideje bliske socijaldemokratiji zastupa u Evropskom parlamentu.

“Volim Sloveniju, ali volim i Bosnu i Hercegovinu”, rečenica je koju često izgovara šarmantna Slovenka, zbog čega su je Bosanci i Hercegovci odreda prihvatili kao svoju. Poklonici fudbalske igre prisjetiće se utakmice Albanija – BiH i velikog transparenta s natpisom “Tanja, hvala ti”, a Facebook je krcat komentarima zahvale o kakvima ostali evropski političari mogu samo sanjati.
I dok se obostrane simpatije sve više razvijaju, gospođa Fajon ostaje vjerna svojim pravilima, potvrđujući to i dosljednom promocijom principa savremene evropske demokratije. Pokazala je to i prošle godine, kada je javno izrazila žaljenje što je liberalizacija viznog režima mimoišla BiH, čime su “najviše pogođeni Bošnjaci, odnosno bosanski muslimani”. Zbog toga je u Evropskom parlamentu pokrenula inicijativu za ubrzanje postupka i za BiH, naglašavajući, međutim, da “to ne znači spuštanje kriterija koje druge zemlje moraju ispuniti”. Tako je simpatična Slovenka još jednom potvrdila da istinske ljubavi nema bez iskrenosti: svako drugačije ponašanje čisto je licemjerje, za koje u politici postoje i ružnije riječi.

Ovih dana Tanja Fajon je u BiH, gdje je na svakom koraku obasuta simpatijama i zahvalnošću odavno deprimiranih građana, ali i brojnih organizacija i ustanova od kojih prima priznanja zbog svog angažmana na ukidanju viznih barijera. Svima njima, međutim, ona poručuje da i pored liberalizacije viznog režima “pred Bosnom i Hercegovinom još stoji mukotrpan put do punopravog članstva u Evropskoj uniji. Vizna liberalizacija jeste značajan korak na putu ka Evropskoj uniji, ali ima još mnogo reformi koje treba provesti”, kaže Tanja Fajon. Pritom kao jedan od predstojećih koraka na prvo mjesto stavlja potrebu da se politički lideri uhvate ukoštac s korupcijom i organiziranim kriminalom, naglašavajući da se to odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana.
“Vizna liberalizacija nije nagrada, već nešto što se podrazumijeva za zemlju koja ispunjava tehničke uslove koji se odnose na bezbjednost”, reći će ova evropska parlamentarka, a onda izgovoriti i sljedeće riječi: “Nije u interesu pojedinih entiteta da idu svojim putem, jer je BiH jedna zemlja i samo tako može naprijed. Nova vlast treba da ide preko postojećih podjela i da ne koristi dosadašnju retoriku, jer su građani ti koji najviše trpe”, opalila je šamarčinu domaćim političarima.
A koliko je u pravu kada upozorava na pogubne posljedice bh. podjela pokazala je vijest agencije SRNA da su “politički, privredni, javni i kulturni zvaničnici iz Republike Srpske, kao i predstavnici nevladinog sektora, povodom ukidanja viza za građane BiH, putovali u Bruxelles gdje su posjetili institucije EU-a, regionalne vlasti u Belgiji i Privrednu komoru Valonije”. Čarter let iz Banje Luke do Bruxellesa “s ciljem promovisanja bezviznog režima za građane Srpske” organizovala je, naravno, Vlada Dodikovog entiteta, i to baš 15. decembra.

Tanja Fajon očigledno još nije završila svoj posao u BiH.

 

bhdani /D. Stanojlović

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost