Al Jazeera osvaja Balkan

Arapska Al Jazeera dolaskom na Balkan želi postati medijski lider u regionu. Koji interesi stoje iza ove odluke i kako će to utjecati na medijsko tržište u zemljama bivše Jugoslavije?

Medijsko tržište na Balkanu nalazi se preda korjenitim promjenama, tvrde već sada pojedini njemački mediji. U promjene svakako spada i početak emitiranja regionalnog programa arapske televizijske kuće Al Jazeera. Najavom o ulaganju deset miliona eura samo u prvoj godini i izborom nekih od najpoznatijih novinarskih imena na prostoru bivše Jugoslavije na rukovodeće pozicije, Al Jazeera Balkan ne krije svoju jasnu namjeru – biti lider na regionalnom medijskom tržištu.

To potvrđuje i Edhem Fočo, bh. biznismen koji za sebe tvrdi da je najodgovorniji za osnivanje Al Jazeere Balkan. Fočo kaže da je dolazak ove televizije na Balkan uvjetovan isključivo odlukom rukovodstva u Kataru o širenju televizije u generalnom smislu. Dolazak na balkansko tržište, kako kaže, bio je relativno jeftin i jednostavan: „Postoji žeđ u ovim dijelovima za malo nepristrasnijom televizijom koja ne zavisi od politike i državnih budžeta.“

Dok Fočo tvrdi da nikakav dublji politički interes ne stoji iza ove odluke, dolazak Al Jezeere na Balkan Nenad Pejić, zamjenik direktora Radija Slobodna Evropa, komentira na sljedeći način: „Ako je politika u pitanju, mislim da će naići na dosta plodno tlo zato što je Bosna podijeljena po nacionalnim linijama, dosta je radikalizirana, i to je pogodno tlo za svaki ideološki program ako ga oni imaju.“

Međutim direktor Media centra u Sarajevu, Boro Kontić, u svemu ne vidi ništa više od poslovnog interesa: „Ja moram priznati da teško da mogu da vidim više od erkonomskog interesa, a to je da se jedna poslovno-medijska kuća proširi na novo područje i da pokuša da na tom prostoru emituje program koji bi bio na nivou uobičajenih profesionalnih standarda koje ta kuća ima u svom programu na engleskom jeziku.“

Nemoguće je obraćati se jednoj naciji

Prevashodni cilj osvajanja balkanskog tržišta, prema mišljenju Olivera Vujovića, glavnog tajnika organizacije SEEMO, je komercijalne prirode: „Mislim da jednostavno imaju interes da posao razrade u Evropi, a Balkan je dobar dio i područje za početak ozbiljnih aktivnosti u Evropi.“
No, svakako treba poći od strukture stanovništva Balkana, kaže Vujović. Drugim riječima, kako kaže, od činjenice da u zemljama regiona žive muslimani kojima će Al Jazeera vjerojatno pružiti neke specifične vijesti koje su u njihovom interesu.

Edhem Fočo međutim ne dijeli ovo mišljenje i demantira da je rekao kako samo Bošnjaci trebaju koristiti kulturološku i vjersku vezu koju imaju sa arapskim svijetom. Za Deutsche Welle on kaže kako je nemoguće da se Al Jazeera obraća samo jednoj nacionalnoj skupini, te tvrdi da će korist zapravo imati svi u regionu:

„Razlog je jednostavno praktične prirode. Svi govore isti jezik. Ima dosta povezanosti i potrebno je plasirati se tako da se pokriva što veći broj gledalaca. Primjerice Al Jazeera Turk neće pokrivati samo Tursku, već ide do Kine. Ali oni nemaju namjeru praviti ni Osmansko carstvo ni veliku Tursku.“

Zapadni mediji će izgubiti utjecaj

I dok se u Al Jazeera Balkan ubrzano obavljaju pripreme za početak emitiranja programa, u nekim od vodećih zapadnih medija dosada prisutnih na Balkanu nema dvojbe da će njihov utjecaj biti smanjen. Kao jedan od osnovnih razloga za to Nenad Pejić, zamjenik direktora Radija Slobodna Evropa, vidi u činjenici da je riječ o prvom međunarodnom televizijskom projektu koji se obraća ljudima na lokalnom jeziku. Uz to značajnu ulogu igraju i ogromna sredstva koja Al Jezzera namjerava u taj projekt uložiti. Kako nam je potvrdio sam Edhem Fočo u narednih nekoliko godina planirano je između 70-80 miliona eura direktnih ulaganja.

Poređenja radi: „Budžet čitavog Radija Slobodna Evropa, sa svim programima, je 90 miliona dolara. A budžet za Balkan je oko tri i pol miliona dolara. Tu nema poređenja. Prema tome ja mislim da će to smanjiti utjecaj zapadnih medija,“ kaže Nenad Pejić.

Direktor Medija Centra u Sarajevu, Boro Kontić, ne smatra da će zapadni mediji izgubiti utjecaj: „Zapadni mediji imaju svoj utjecaj, uvijek su ga imali, ali on više nije onakav kakav je bio prije 20 godina, ili za vrijeme rata, ili neposredno nakon rata,“ kaže Kontić.

Jedan od razloga ovakvog stanja je i posljednjih godina izraženo postepeno povlačenje sa prostora bivše Jugoslavije pojedinih zapadnih medija koji su ranije igrali značajnu ulogu u formiranju javnog mnijenja. Jedan od posljednjih primjera je odluka BBC-a o ukidanju dvije posljednje redakcije na južnoslavenskim jezicima (srpske i makedonske).

Oliver Vujović ovakav trend  ne smatra poželjnim i naglašava da mnogi zaboravljaju da je Istočna Evropa područje u kojem se demokratija još uvijek razvija, te da je ona proces: „Naravno da je potrebno biti aktivan u Iranu i Afganistanu, ali mislim da je za one koji žive u Evropi, prije svega za institucije u Zapadnoj Evropi, bitno da ne zaborave da je sam Balkan u procesu demokratizacije. Imamo prisutnu korupciju i kriminal, itd. I ako se ne ulaže dovoljno u informisanost javnosti sa nekim dodatnim izvorima koji dolaze iz Zapadne Evrope postoji opasnost da lokalni mediji ne pokrivaju date teme i da jednostavno široke populacije u tim državama ne budu dovoljno informisane o nekim dešavanjima. To za posljedicu može da ima zaustavljanje procesa demokratizacije, a mislim da to nije u interesu Zapadne Evrope“, kaže Vujović.

DW

BiH s malim brojem zemalja ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni

Autoceste FBiH: Potpisana dva ugovora vrijednosti 6,8 miliona KM

Danas su u sarajevskom uredu JP Autoceste FBiH potpisana dva ugovora za izradu projektne dokumentacije, tačnije 'Izradu glavnog projekta autoceste na koridoru Vc, dionica Konjic - Tarčin, Lot 2 ' i 'Izradu projektne dokumentacije za Industrijsku petlju Kakanj' ukupne vrijednosti 6.862.883,39 KM.

Po okončanju tenderskog postupka biće upriličeno i potpisivanje ugovora za 'Izradu glavnog projekta autoceste na koridoru Vc, dionica Konjic - Tarčin, Lot1'.

Prvi ugovor je potpisan sa konzorcijem koji čine 'IPSA Sarajevo', u svojstvu lidera, 'IGH Zagreb' i 'TZI Sarajevo' za 'Izradu glavnog projekta autoceste na koridoru Vc, dionica Konjic - Tarčin, Lot 2 (od km 11+050 do km 22+150). Ukupna vrijednost ugovora je 6.862.347,53 KM, a rok za završetak ugovora je 20 mjeseci.

Drugi ugovor JP Autoceste FBiH potpisali su sa firmom 'TZI Inžinjering Sarajevo' za izradu projektne dokumentacije za "Industrijsku petlju Kakanj". Ukupna vrijednost ugovora je 53.586,00, a rok završetka je 180 dana.

Ovim ugovorom je predviđena izrada idejnog rješenja i idejnog projekta 'Industrijske petlje Kakanj' i prateće infrastrukture uključujući i separate za dobivanje urbanističke saglasnosti.

JP Autoceste FBiH je, u petak, 14. januara 2011. godine, donijelo Odluku o dodijeli ugovora za 'Izradu glavnog projekta autoceste na koridoru Vc, dionica Konjic - Tarčin, Lot 1 ' (od km 1+000 do km 11+050), konzorciju koji čine 'Divel Sarajevo', u svojstvu lidera i 'Integra Mostar',ukupne vrijednosti od 6.141.594,20 KM.

Ugovor će biti potpisan po okončanju tenderskog postupka, odnosno, nakon isteka zakonski utvrđenog roka za dostavljanje prigovora na Odluku, stoji u saopštenju JP Autoceste FBiH.

ljiljan.ba

Četiri nagrade za bh. namještaj na sajmu u Kölnu

U Kölnu je u toku najveći sajam namještaja u svijetu. Među 1.200 izlagača iz 49 zemalja je i šest iz BiH, od kojih su proizvodi dva izlagača nagrađeni prestižnom nagradom za inovaciju „Interior Innovation Award“.

Dvije trećine do 100.000 komada namještaja, koliko je ove godine izloženo na sajmu, su noviteti. Među njima su i proizvodi preduzeća „Rukotvorine“ iz Konjica i „Artisan“ iz Tešnja. Zahvaljujući spoju modernog i tradicionalnog, međunarodni žiri Sajma i Njemačkog vijeća za dizajn, sastavljen od priznatih dizajnera, te predstavnika dizajnerskih kuća i medija, ovim preduzećima je dodijelio nagrade za jedinstveno dizajnirane proizvode od punog drveta.

Riječ je o stolovima i stolicama koje je dizajnirao profesor Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. On kaže da ga prilikom dizajniranja upravo zanima spoj modernog i tradicionalnog i da mu inspiracija najčešće dolazi iz tradicije.

„Dizajn je element koji spada među najvažnije sastavne dijelove svakog dobrog proizvoda. Iz tog razloga je logično da dizajn ima veliku budućnost i u Bosni i Hercegovini“, kaže profesor Teskeredžić.

Bosanski motivi u modernom namještaju
Na sajmu se razmjenjuju iskustva, prate novi trendovi u dizajnu i sklapaju poslovi. Sajam je dobra prilika da se promoviše ne samo drvna industrija nego i dio bosanskohercegovačke kulture. Adem Nikšić, generalni direktor firme „Rukotvorine“, ponosan je na nagradu „Interior Innovation Award“. „Mi smo ovaj put ugradili bosanske motive u moderni namještaj. Ljudi koji su u komisiji za odabir su vjerovatno prepoznali vrijednosti ručnog rada i modernih proizvoda“, kaže Nikšić, pripadnike četvrte generacije porodice Nikšić koja se bavi proizvodnjom ručno rezbarenog namještaja.

Pošto su turizam i drvna industrija najperspektivnije grane privrede u BiH, SIPPO, švedska organizacija za promociju razvoja zemalja u tranziciji i FIRMA Project USAID, u saradnji sa Vanjsko-trgovinskom komorom BiH su podržali zajedničku izložbu  bh. proizvođača namještaja na sajmu u Kelnu.

Sajam kao odskočna daska

Prošle godine na sajmu namještaja u Kelnu jedini predstavnik iz BiH bilo je preduzeće „Artisan„ iz Tešnja koje je ove godine dobilo tri nagrade za inovaciju. „Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja na sajmu, sklopljeno je više vrijednih ugovora. Ovih dana ćemo potpisati nove“, kaže Fadil Ćostović, vlasnik „Artisana“ i najavljuje otvaranje novih radnih mjesta.

„Međunarodni žiri Sajma i Njemačkog vijeća za dizajn je prepoznao kvalitet naših proizvoda, ali nadležni u bh. strukturama vlasti nisu“, žali se Ćostović. Zbog toga se za pomoć, pored ostalih, obratio dizajnerima poput Argentinke Gabriele Bellon. „Bosansku tradiciju poznajem relativno malo. Upoznala sam je za samo četiri godine koliko sam živjela u Sarajevu. BiH mi se sviđa jer građani imaju posebnu ljubav prema onom što je lijepo. Oni vole lijepo“, kaže Bellon koja je boraveći i radeći u BiH naučila bosanski jezik.

Na mladima svijet ostaje

Trinaest studenata Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu također učestvuje na sajmu i to na takmičenju dizajnera “IMM D3 Design Talents – D3 Competition”. Od čak 500 pristiglih univerzitetskih dizajnerskih projekata, samo 26 je ušlo u uži izbor, a među odabranima se našao i projekat "PROIZVOD PLUS" studenata sarajevske akademije. Tema njihovih radova su „Vješalice i stolice bez naslona“. Studentica Nerimana Narda Nikšić u Kelnu je predstavila svoj rad: „To je tabure koji, kada se otvori, ima dušek za spavanje, jorgan i jastuk. Cijeli koncept mog taburea je bosansko sjedenje na podu i spavanje na dušecima. Svi mi u sebi nosimo priču odakle dolazimo što se vidi na našim proizvodima“, kaže Narda.

U Kelnu je prezentiran i Virtualni sajam BiH "eFair4u" koji je omogućio svim privrednicima iz BiH da putem www.efair4u.com portala predstave svoju proizvodnju i nađu put do kupaca širom svijeta.

DW