Autocesta izvlači BiH iz krize

U naredne četiri godine, godišnje će se na izgradnju autoceste na koridoru 5C kroz BiH trošiti više od 300 milijuna maraka, i otvoriti osam hiljada novih radnih mjesta. To bi BiH moglo pomoći da izađe iz krize.

Teški građevinski strojevi širokobriješkog Heringa i zagrebačkog Vijadukta grade 9,5 kilometara dugu dionicu autoceste od Kaknja do Bilješeva, vrijednu 43,2 milijuna eura. Slovenski STC počeo je graditi tunel Vijenac dug tri kilometra gdje su radovi vrijedni 55 milijuna eura, a uskoro će, po svemu sudeći, jer je dao najbolju ponudu, i posljednja 3,5 kilometra dugu dionicu autoceste od Gorice do Drivuše, odnosno do ulaza u Zenicu.

Do kraja godine putem međunarodnih tendera na koje se javlja i do 60 kompanija iz BiH i inozemstva, bit će odabrani izvođači radova koji će početkom sljedeće godine početi graditi dionice autoceste i od Blažuja prema Tarčinu, te od granice s Hrvatskom na jugu, preciznije od Bijače prema Počitelju, te na sjeveru od Svilaja prema Odžaku. Paralelno će se graditi čak osam  poddionica, kaže direktor Autocesta Federacije BiH u osnivanju Erdal Trhulj: „Ove godine smo ispunili obećanje da ćemo otvoriti tri gradilišta gdje je vrijednost radova 300 milijuna KM, a iduće  godine otvaramo gradilišta i na drugim dionicama autoceste, gdje se vrijednost radova procjenjuje na 380 milijuna eura“, kaže Trhulj za Deutsche Welle.

Skroman učinak

Bosna i Hercegovina od rata do danas uspijela je izgraditi samo 37 kilometara autoceste na koridoru 5C, zbog čega su vlasti ove zemlje bile izložene stalnim kritikama građana. No, nakon što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka i Kuvajtski investicijski fond odobrili više od pola miljarde eura povoljnih kreditnih sredstava Bosni i Hercegovini radovi  na autocesti su se zahuktali.
Građani, pak, različito komentiraju intenziviranje radova na autocesti. Jedni kažu da bi poslove trebalo davati domaćim kompanijama, dok su drugi nezadovoljni poslovima koje na autocesti rade bosanskohercegovačke tvrtke. „Ma trebali smo je napraviti prije 30 godina", komentira jedan od žitelja Mostara. Dodaje kako bi trebalo pitati vlast što poslove dobijaju stranci: „Ma nije to baš tako, pogledaj koliko naši razvlače gradnju ceste prema Zenici“, odgovara mu drugi. Mostarac Davor Majksner kaže: „Neka se samo gradi, samo nek pare ne idu iz naših džepova.“

Erdal Trhulj kaže kako nije točno da samo strane kompanije dobivaju poslove na izgradnji autoceste, navodeći primjer širokobriješkog Heringa. Napominje kako se u odabiru izvođača moraju pridržavati tenderskih pravila, koja su sukladna europskim standardima. Dodaje kako regularnost natjecanja prave i kreditori, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. Naš sugovornik kaže kako postoji ogroman interes građevinskih kompanija, te da se na predkvalifikacijske natječaje za izgradnju pojedinih poddionica javlja i do 60 kompanija iz BiH i inozemstva.

Nova radna mjesta

Izgradnja autocesteubrizgavat će godišnje više od 300 milijuna maraka u BiH, otvarat će oko osam tisuća novih radnih mjesta, a procjene govore da će se prihodi od poreza samo u Federaciji BiH povećati za 75 milijuna maraka godišnje.

Jago Lasić dopredsjednik federalne Gospodarske komore BiH kaže kako će autocesta osigurati značajan rast GDP-a Bosne i Hercegovine. „Iskustva govore kako zemljama veličine BiH, autocesta od djelatnosti na cesti i pored ceste osigurava godišnji rast GDP-a od pet posto.“

Direktor poduzeća Autoceste FBiH, koje je sada u osnivanju, Erdal Trhulj kaže kako će gradnja autoceste na koridoru 5C osigurati i ubrzani rast ove kompanije. Prema nekim analizama Autoceste FBiH već 2013. imat će prihod od 175 milijuna maraka, dok će troškovi kompanije uključujući i kreditne obveze iznositi samo 50 posto prihoda. „To znači da ćemo ostatak novca moći investirati u nastavak izgradnje cestovne infrastrukture“, kaže Trhulj.

DW

SASE: EMISIJA OBVEZNICA PO OSNOVU STARE DEVIZNE ŠTEDNJE POTICAJ RAZVOJU TRŽIŠTA KAPITALA

Sarajevska berza (SASE) pozdravila je donošenje Odluke o emisiji obveznica stare devizne štednje, odnosno početak operacionalizacije odredbi Zakona o izmirenju obaveza na osnovu računa stare devizne štednje u FBiH i očekuje da one budu što prije upisane kod Registra vrijednosnih papira Federacije BiH.

"Time će se otvoriti mogućnost da njihovi vlasnici slobodno raspolažu ovim vrijednosnim papirima, pa da ih, ukoliko to žele, i prodaju na SASE", izjavio je Feni direktor Sarajevske berze Zlatan Dedić.

Iskustva iz bližeg i daljeg okruženja, po njegovim riječima, pokazuju da to može biti vrlo atraktivan vrijednosni papir za investitore i očekivati je da na osnovu ponude i tražnje bude ostvaren značajan promet na SASE.

Visoka tražnja za ovim obveznicama može potaći i lokalne vlasti da emituju obveznice za finansiranje lokalnih projekata, prije svega onih u vezi s  infrastrukturom. Dedić navodi da postoji već najava Općine Tuzla da želi koristiti ovaj način finasiranja za svoje buduće projekte.

Uzimajući u obzir trend da u posljednje vrijeme u svijetu dominira finansiranje emisijom vrijednosnih papira, zbog otežanog pristupa bankarskim kreditima, i pojedine domaće kompanije se spremaju da izdaju korporativne obveznice.

"Emisije dužničkih vrijednosnih papira u Federaciji BiH će obogatiti ponudu vrijednosnih papira pa se može očekivati i reakcija na strani tražnje. To stvara uvjete za povećanje prometa na SASE, ali i mogućnost za kvalitetno investiranje", naglasio je Dedić.

Sigurno je, po njegovim riječima, da će emisija obveznica po osnovu stare devizne štednje, kao i po osnovu ratnih potraživanja fizičkih i pravnih subjekata, zajedno s drugim projektima koje pripremaju, dati dobar poticaj razvoju tržišta kapitala.

" Zato u ovom trenutku s više optimizma gledam na budućnost tržišta kapitala u Federaciji BiH", zaključio je Dedić.

fena