Nalazite se ovdje:  »   Home BiH Politika

Politika

Petnaestogodišnjak u redu za streljanje

Nakon što je Radovan Karadžić unakrsno ispitao Šefika Hurku koji je zajedno sa članovima porodice zlostavljan u selu Kosovo kraj Rogatice na klupu za svjedoke pozvan Armin Baždar koji je imao samo petnaest godina kada je u avgustu 1992. godine priključen grupi zatočenika određenih za strijeljanje

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju Šefika Hurke iz rogatičkog sela Mađer pokušao osporiti da je bivši zapovjednik srpskih snaga u Rogatici Rajko Kušić lično prisustvovao mučenju svjedoka i članova njegove porodice 14. avgusta 1992. godine u garaži Miće Andrića u obližnjem selu Kosovo.

"Da li znate da su se mnogi lažno predstavljali kao Rajko Kušić", pitao je Karadžić svjedoka ukazujući na pisanu izjavu trećeg lica čiji identitet nije naveden. "Ne znam", odgovorio je svjedok Karadžiću i objasnio da on nema nikakve sumnje u to da je zlostavljanje njega i članova njegove porodice nadgledao lično Kušić, kao i da ih je on nakon toga odvezao u Rogaticu gdje su zatočeni najprije u srednjoškolski centar, a potom u logor Rasadnik.

Karadžić je, pored toga, ukazivao da je svjedok bio pripadnik Teritorijalne odbrane, te da je kod njega prilikom hapšenja pronađen pištolj sa oko 70 metaka. Svjedokova dozvola za posjedovanje naoružanja, isticao je Karadžić, nije važila "izvan kuće". "A šta da radim s pištoljem kad sam morao bježati iz kuće", odgovorio je svjedok koji priznaje da je od 20. jula 1992. bio u TO, ali kaže da je bio u radnom vodu.

Na klupu za svjedoke je zatim pozvan Armin Baždar iz Seljana kod Rogatice koji je imao samo petnaest godina kada je u avgustu 1992. godine zajedno sa još nekoliko maloljetnih dječaka priključen grupi vojno-sposobnih Muslimana iz logora "Rasadnik" koja je određena za strijeljanje. On se na suđenju Radovanu Karadžiću prisjetio momenta dok je sa rukama vezanim na leđima stajao u stroju s grupom logoraša iz "Rasadnika" koja se upravo vratila s prve linije fronta gdje su korišteni kao "živi štit".

"Laktom sam dodirnuo daidžu i pitao ga kuda nas vode, a on mi je tiho rekao da smo gotovi i da će nas pobiti", rekao je svjedok dodajući da je srpski zapovjednik Dragoje Paunović zvani Špiro naredio jednom od svojih vojnika da zatvorenike odvede do livade i naredio mu da puca na njih. Svjedok se sjeća da je u tom čuo kako je neko iz kolone povikao "nemojte čiko, šta smo vam mi krivi". Paunović je, međutim, repetirao pušku i počeo rafalno da puca po zatvorenicima.

Svjedok je u prvi mah ranjen u lijevu nadlakticu. Nedugo potom, prilikom pojedinačnog ubijanja zatvorenika koji su još davali znake života, pogođen je i u desnu ruku metkom kojim je dokrajčen njegov daidža, odnosno ujak. Spasio se tako što je u jednom trenutku ustao i pobjegao sa stratišta u obližnju šumu. Nakon osamnaest sati lutanja stigao je do položaja Armije BiH gdje mu je ukazana prva pomoć. Od 27 ljudi koji su srpske snage tog dana strijeljale, pored svjedoka, preživjela su samo još dvojica zatočenika.

Baždar je, između ostalog, ispričao da je, dok je ležao ranjen na stratištu čuo Paunovića kako putem radio-veze razgovara s Rajkom Kušićem. Kušića je, kaže, zanimalo "ko puca", a Paunovića "ko pita". U pisanoj izjavi koja je usvojena u dokaze svjedok je još naveo da su srpske snage zauzele njegovo mjesto Seljanje 3. juna 1992. godine. Nakon toga svi seljani su par mjeseci držani u kućnom pritvoru, zatim su prebačeni u školu "Veljko Vlahović" u Rogatici, a potom u logor "Rasadnik".

Karadžić je na početku unakrsnog ispitivanja ukazivao da su srpske snage odvele stanovnike Seljana u Rogaticu "radi njihove sigurnosti" jer su očekivali napad Armije BiH. Svjedok je potvrdio da im je dato takvo objašnjenje i dodao: "Bolje rečeno, slagali su nas".

Unakrsno ispitivanje Armina Baždara će biti nastavljeno sutra.

 

enovine.com

 
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  10 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »

Turnir - FC Sarajevo 92

Turnier_2011
SPONZORI_SARAJEVO_NEW_2

 

ED Beratung


Reklamni kutak

Reklame

Ličnost u fokusu

Višegodišnja pravna bitka za ukidanje viza razotkrila je iritirajuću činjenicu u vidu nesposobnosti, a nerijetko i neshvatljive nezainteresiranosti bh. vlasti da svojim građanima omoguće slobodno kretanje evropskim kontinentom. Samo naš ambasador u Bruxellesu Osman Topčagić zna kroz kakve je diplomatske muke prolazio i zbog čega mu je sve, ni krivom ni dužnom, crvenio obraz pred evropskim parlamentarcima.

Međutim, ovaj maratonski proces pokazao je da naša zemlja ima i iskrene prijatelje, istrajne lobiste, na koje se Topčagić uvijek mogao osloniti. Među takvima posebno mjesto pripada Slovenki Tanji Fajon. Upornim, zapravo strastvenim zalaganjem za vraćanje slobode kretanja Bosancima i Hercegovcima Tanja Fajon (39) stekla je velike simpatije građana koji već godinama čekaju ukidanje viza. Nekadašnja novinarka Radija Glas Ljubljane i Televizije Slovenije, tu je karijeru zamijenila političkom i danas ideje bliske socijaldemokratiji zastupa u Evropskom parlamentu.

“Volim Sloveniju, ali volim i Bosnu i Hercegovinu”, rečenica je koju često izgovara šarmantna Slovenka, zbog čega su je Bosanci i Hercegovci odreda prihvatili kao svoju. Poklonici fudbalske igre prisjetiće se utakmice Albanija – BiH i velikog transparenta s natpisom “Tanja, hvala ti”, a Facebook je krcat komentarima zahvale o kakvima ostali evropski političari mogu samo sanjati.
I dok se obostrane simpatije sve više razvijaju, gospođa Fajon ostaje vjerna svojim pravilima, potvrđujući to i dosljednom promocijom principa savremene evropske demokratije. Pokazala je to i prošle godine, kada je javno izrazila žaljenje što je liberalizacija viznog režima mimoišla BiH, čime su “najviše pogođeni Bošnjaci, odnosno bosanski muslimani”. Zbog toga je u Evropskom parlamentu pokrenula inicijativu za ubrzanje postupka i za BiH, naglašavajući, međutim, da “to ne znači spuštanje kriterija koje druge zemlje moraju ispuniti”. Tako je simpatična Slovenka još jednom potvrdila da istinske ljubavi nema bez iskrenosti: svako drugačije ponašanje čisto je licemjerje, za koje u politici postoje i ružnije riječi.

Ovih dana Tanja Fajon je u BiH, gdje je na svakom koraku obasuta simpatijama i zahvalnošću odavno deprimiranih građana, ali i brojnih organizacija i ustanova od kojih prima priznanja zbog svog angažmana na ukidanju viznih barijera. Svima njima, međutim, ona poručuje da i pored liberalizacije viznog režima “pred Bosnom i Hercegovinom još stoji mukotrpan put do punopravog članstva u Evropskoj uniji. Vizna liberalizacija jeste značajan korak na putu ka Evropskoj uniji, ali ima još mnogo reformi koje treba provesti”, kaže Tanja Fajon. Pritom kao jedan od predstojećih koraka na prvo mjesto stavlja potrebu da se politički lideri uhvate ukoštac s korupcijom i organiziranim kriminalom, naglašavajući da se to odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana.
“Vizna liberalizacija nije nagrada, već nešto što se podrazumijeva za zemlju koja ispunjava tehničke uslove koji se odnose na bezbjednost”, reći će ova evropska parlamentarka, a onda izgovoriti i sljedeće riječi: “Nije u interesu pojedinih entiteta da idu svojim putem, jer je BiH jedna zemlja i samo tako može naprijed. Nova vlast treba da ide preko postojećih podjela i da ne koristi dosadašnju retoriku, jer su građani ti koji najviše trpe”, opalila je šamarčinu domaćim političarima.
A koliko je u pravu kada upozorava na pogubne posljedice bh. podjela pokazala je vijest agencije SRNA da su “politički, privredni, javni i kulturni zvaničnici iz Republike Srpske, kao i predstavnici nevladinog sektora, povodom ukidanja viza za građane BiH, putovali u Bruxelles gdje su posjetili institucije EU-a, regionalne vlasti u Belgiji i Privrednu komoru Valonije”. Čarter let iz Banje Luke do Bruxellesa “s ciljem promovisanja bezviznog režima za građane Srpske” organizovala je, naravno, Vlada Dodikovog entiteta, i to baš 15. decembra.

Tanja Fajon očigledno još nije završila svoj posao u BiH.

 

bhdani /D. Stanojlović

Prijava

Prijavite se, ili otvorite novi korisnički račun, ukoliko ga još nemate...

Da bi na primjer mogli preuzimati MP3 muziku, potrebno je da se registrujete tj. prijavite.

Anketa

Koliko često posjećujete ambasador.ch?
 

Računalna sigurnost