U naredne četiri godine, godišnje će se na izgradnju autoceste na koridoru 5C kroz BiH trošiti više od 300 milijuna maraka, i otvoriti osam hiljada novih radnih mjesta. To bi BiH moglo pomoći da izađe iz krize.
Teški građevinski strojevi širokobriješkog Heringa i zagrebačkog Vijadukta grade 9,5 kilometara dugu dionicu autoceste od Kaknja do Bilješeva, vrijednu 43,2 milijuna eura. Slovenski STC počeo je graditi tunel Vijenac dug tri kilometra gdje su radovi vrijedni 55 milijuna eura, a uskoro će, po svemu sudeći, jer je dao najbolju ponudu, i posljednja 3,5 kilometra dugu dionicu autoceste od Gorice do Drivuše, odnosno do ulaza u Zenicu.
Do kraja godine putem međunarodnih tendera na koje se javlja i do 60 kompanija iz BiH i inozemstva, bit će odabrani izvođači radova koji će početkom sljedeće godine početi graditi dionice autoceste i od Blažuja prema Tarčinu, te od granice s Hrvatskom na jugu, preciznije od Bijače prema Počitelju, te na sjeveru od Svilaja prema Odžaku. Paralelno će se graditi čak osam poddionica, kaže direktor Autocesta Federacije BiH u osnivanju Erdal Trhulj: „Ove godine smo ispunili obećanje da ćemo otvoriti tri gradilišta gdje je vrijednost radova 300 milijuna KM, a iduće godine otvaramo gradilišta i na drugim dionicama autoceste, gdje se vrijednost radova procjenjuje na 380 milijuna eura“, kaže Trhulj za Deutsche Welle.
Skroman učinak
Bosna i Hercegovina od rata do danas uspijela je izgraditi samo 37 kilometara autoceste na koridoru 5C, zbog čega su vlasti ove zemlje bile izložene stalnim kritikama građana. No, nakon što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka i Kuvajtski investicijski fond odobrili više od pola miljarde eura povoljnih kreditnih sredstava Bosni i Hercegovini radovi na autocesti su se zahuktali.
Građani, pak, različito komentiraju intenziviranje radova na autocesti. Jedni kažu da bi poslove trebalo davati domaćim kompanijama, dok su drugi nezadovoljni poslovima koje na autocesti rade bosanskohercegovačke tvrtke. „Ma trebali smo je napraviti prije 30 godina", komentira jedan od žitelja Mostara. Dodaje kako bi trebalo pitati vlast što poslove dobijaju stranci: „Ma nije to baš tako, pogledaj koliko naši razvlače gradnju ceste prema Zenici“, odgovara mu drugi. Mostarac Davor Majksner kaže: „Neka se samo gradi, samo nek pare ne idu iz naših džepova.“
Erdal Trhulj kaže kako nije točno da samo strane kompanije dobivaju poslove na izgradnji autoceste, navodeći primjer širokobriješkog Heringa. Napominje kako se u odabiru izvođača moraju pridržavati tenderskih pravila, koja su sukladna europskim standardima. Dodaje kako regularnost natjecanja prave i kreditori, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. Naš sugovornik kaže kako postoji ogroman interes građevinskih kompanija, te da se na predkvalifikacijske natječaje za izgradnju pojedinih poddionica javlja i do 60 kompanija iz BiH i inozemstva.
Nova radna mjesta
Izgradnja autocesteubrizgavat će godišnje više od 300 milijuna maraka u BiH, otvarat će oko osam tisuća novih radnih mjesta, a procjene govore da će se prihodi od poreza samo u Federaciji BiH povećati za 75 milijuna maraka godišnje.
Jago Lasić dopredsjednik federalne Gospodarske komore BiH kaže kako će autocesta osigurati značajan rast GDP-a Bosne i Hercegovine. „Iskustva govore kako zemljama veličine BiH, autocesta od djelatnosti na cesti i pored ceste osigurava godišnji rast GDP-a od pet posto.“
Direktor poduzeća Autoceste FBiH, koje je sada u osnivanju, Erdal Trhulj kaže kako će gradnja autoceste na koridoru 5C osigurati i ubrzani rast ove kompanije. Prema nekim analizama Autoceste FBiH već 2013. imat će prihod od 175 milijuna maraka, dok će troškovi kompanije uključujući i kreditne obveze iznositi samo 50 posto prihoda. „To znači da ćemo ostatak novca moći investirati u nastavak izgradnje cestovne infrastrukture“, kaže Trhulj.
DW
Snaga visokih predstavnika koji su svoje mandate uredno trošili opadala je s dolaskom svakog narednog namjesnika - političari željni održavanja postojećeg stanja, kao i građani (barem deklarativno) željni drastičnih promjena, s podjednakom su pažnjom pratili besmislene izlete Christiana Schwarz-Schillinga u ljutu Krajinu, kao i njegovo spavanje za stolom u vrijeme sastanaka, prema kojem je Ashdownovo promoviranje turističkih destinacija i žabljih bataka izgledalo kao ozbiljan protektorski, odnosno državnički posao; s istim zanimanjem su i jedni i drugi pratili kako je u Trebinju iz Dodikove flaše rakiju potezao Miroslav Lajčak, prema kojem se Schwarz-Schillingovo spavanje činilo kao gaf simpatičnog, ali dobroćudnog djedice iz susjedstva.